Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i regionalne samouprave ne propisuje potrebu za provjerom, niti propisuje rok za provjeru vjerodostojnosti potpisa.
Predsjednik Sindikata „Preporod“ Željko Stipić kazao je za narod.hr kako ga brine sporost budući je 17 sindikata predalo kutije s prikupljenih 612.000 potpisa prije dva mjeseca Hrvatskom saboru za referendum protiv „outsourcinga“, no saborski Odbor za Ustav tek će ovaj ponedjeljak raspravljati o sindikalnoj referendumskoj inicijativi o “outsourcingu“.
Stipić je istaknuo kako je takvo odugovlačenje neprihvatljivo te da bi bilo „korektno i od vlade da u razumnim rokovima obave postupak provjere prebrojavanja“.
Iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) kazali su za narod.hr kako je posao provjere broja i vjerodostojnost potpisa birača na prošla dva referenduma povjereno njima Odlukom Vlade, kojoj je Sabor, na prijedlog Odbora za Ustav, uputio potpise na provjeru vjerodostojnosti.
Postupak je, tvrde iz DZS-a, trajao u oba slučaja „otprilike mjesec dana“, a posao DZS-a bio je odrediti nacrt uzorka i njegovu veličinu, te nakon provjere vjerodostojnosti koju je izvršila Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS), utežiti (ponderirati) rezultate provjere na uzorku potpisnika te procijeniti broj izvornih, odnosno vjerodostnojnih potpisa za cijelu populaciju.
A pri provjeri potpisa za referendum DZS koristi stratificirani slučajni uzorak koji čini 5-10 posto potpisa iz ukupne populacije koju u tom slučaju čini ukupan broj prikupljenih potpisa u Republici Hrvatskoj. No, budući da je za dva dosadašnja referenduma prikupljen različit broj potpisa koje je trebalo provjeriti, iz DZS-a nisu dali konkretan broj veličine uzorka.
No, kako se uopće određuje reprezentativni uzorak? Iz DZS-a objašnjavaju kako je prikupljanje podataka o obilježjima svih jedinica statističkog skupa često preskupo ili zahtijeva previše vremena pa se u takvim slučajevima vrši reprezentativno promatranje.
Reprezentativno promatranje obuhvaća samo dio jedinica statističkog skupa, a pojava koja se želi upoznati ili istražiti tom metodom zove se populacija ili osnovni skup, dok se njezin dio koji se u tu svrhu ispituje zove uzorak.
Uzorak je umanjena slika osnovnog skupa, a reprezentativan je ako po svojim osnovnim karakteristikama nalikuje na osnovni skup. Uzorkom se dolazi do procjene karakteristika osnovnog skupa, a statističkom metodom određuje se pouzdanost i preciznost te procjene – svi ti postupci čine metodu koja se zove metoda uzoraka ili reprezentativna metoda.
Za provjeru vjerodostojnosti potpisa prikupljenih radi raspisivanja referenduma bilo je potrebno, dakle, izabrati reprezentativni slučajni uzorak što je ustvari svaki element osnovnog skupa koji ima jednaku vjerojatnost biti odabran u uzorak. Samo na taj način se, tvrde iz DZS-a, može odabrati reprezentativan uzorak.
