Na Filozofskom fakultetu ‘smijenili’ Holjevca, a ‘izabrali’ Budaka – znate li tko je on?

Profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Dean Duda izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare kako je Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta smijenilo v.d. dekana Željka Holjevca i izabralo Nevena Budaka kao predloženika za novoga dekana Filozofskoga fakulteta.

Budući da višemjesečna kriza upravljanja na Filozofskom fakultetu izazvana, kako je ocijenio, nizom “protustatutaranih i nezakonitih odluka koje su demokratsko upravljanje našom ustanovom pretvorile u institucionalno nasilje i samovolju pojedinaca, prijeti potpunom blokadom funkcioniranja Filozofskoga fakulteta, članovi Vijeća Filozofskog fakulteta na temelju pozitivnih pravnih propisa i uvriježene akademske prakse održavaju prvu izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća”.

Dovedeni u situaciju da zbog, kako je ustvrdio, opstrukcije v.d. dekana sami aktivno poduzmemo korake za razrješenje krize upravljanja, članovi Vijeća, u skladu s meritornim mišljenjem pravnih stručnjaka, pravnim mišljenjem Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji na temelju gotovo 300 potpisa izražavaju volju nastavnika Filozofskog fakulteta, učinili su sve potrebne proceduralne korake da se ovom sjednicom napokon uspostavi normalno funkcioniranje Filozofskog fakulteta.

Na prvoj izvanrednoj sjednici Vijeća Filozofskoga fakulteta uz prisutnost 60 od 89 članova Vijeće je, tvrdi, jednoglasno usvojilo deklaraciju o upravljanju Filozofskim fakultetom, kojim se određuje pravni okvir i sadržaj kojim se omogućuje razrješenje višemjesečne krize upravljanja.

Vijeće je razriješilo Željka Holjevca v.d. dekana zbog, kako tvrde, opstrukcije rada Vijeća i odluka koje su produbile krizu upravljanja i prijetnju kaznenim progonom koje je uputio članovima Vijeća.

Izglasovalo je opoziv dosadašnjim članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu, koji su tom tijelu predstavljali Filozofski fakultet i izabralo nove koji će, kako tvrdi, točno, pravodobno i istinito informirati članove Senata o stanju na Filozofskom fakultetu.

Naše odluke su pravne, odgovorio je na upit novinara jer kako je naveo, Deklaracija je utvrdila sve pravne procedure, zakonske i statutarne odredbe na temelju kojih je ovo moguće napraviti.

Tko je Neven Budak, protivnik vjeronauka u školama?

Barišić kaže da imenovanje dekana spada u autonomiju sveučilišta

Hrvatski ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić komentirao je u ponedjeljak u Bruxellesu događanja za zagrebačkom Filozofskom fakultetu, kazavši da izbor dekana i svih čelnika na sveučilišnim sastavnicima spada u autonomiju sveučilišta, a da je na ministarstvu da brine nad zakonitošću rada tih tijela.

“Postavljanje i razrješenje dekana kao i svih čelnika na sveučilišnim sastavnicama je nešto što spada u autonomiju sveučilišta i s te strane, u ime ministarstva, ne bih imao što dodati, osim što ministarstvo brine nad zakonitošću rada tih tijela”, rekao je Barišić, dodajući da nije upoznat s pojedinostima današnjih događaja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Ministar Barišić je u ponedjeljak u Bruxellesu prvi put sudjelovao na sastanku Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, koje se sastaje dvaput godišnje.

Na upit ima li što novog u vezi s kurikularnom reformom, ministar Barišić je rekao da se na tome intenzivno radi i da će ministarstvo uskoro izići s konkretnim mjerama vezano uz doradu akcijskog plana.

“Kurikularna reforma je nešto što vrlo intezivno pripremamo dalje, uskoro ćemo izići s konkretnim mjerama vezano uz doradu akcijskog programa, ali ovo što je sad načinjeno s izvješćem koje je Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja predalo pokazalo je da je doista načinjen veliki posao i da imamo na čemu dalje graditi. Kurikularna reforma je nešto što se i ovdje na raspravi Vijeća EU-a vrlo često čulo, jer se to provodi i u drugim zemljama. Ja mislim da smo tu na dobrom pravcu i da ćemo mi nastaviti vrlo intenzivno dalje raditi”, rekao je Barišić.

Tko je zapravo Budak?

Neven Budak redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 1980. Bio je posljednji sekretar komunističke partije na istom fakultetu. Doktorirao je 1991. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Dobitnik je stipendije Alexander von Humboldt, stipendije Max Planck Instituta i dr. Od 2001. do 2003. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

Predsjednik 12. Vlade Zoran Milanović imenovao ga je 16. siječnja 2012. godine posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj je poziciji bio zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Budak: Ugovor s KBF-om je štetan, ali Filozofski više nije ljevičarski fakultet kakav je bio

Profesor Neven Budak, koji je tijekom dva mandata bio dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a trenutačno je voditelj Strategije obrazovanja, komentirao je ugovor Filozofskog fakulteta s Katoličko-bogoslovnim fakultetom (KBF-om) za Večernji list.

“Prethodna uprava sklopila je ugovor o suradnji s Katoličko-bogoslovnim fakultetom (KBF) po kojem su studenti KBF-a bez polaganja prijamnog ispita na Filozofskom mogli upisati bilo koji predmet u dvopredmetnoj kombinaciji sa svojim studijem. I to je bilo, očigledno, na štetu studenata Filozofskog fakulteta i stavljalo ih je u neravnopravan položaj pa je sadašnja uprava prišla reviziji tog ugovora i ponudila novi. Taj novi ugovor predviđa da studenti KBF-a koji se žele upisati i na Filozofski fakultet moraju položiti razredbeni postupak na Filozofskom fakultetu. Dakle, s te strane više nema problema”, izjavio je Budak i dodao da je problem ravnopravnosti studenata, jer ona, kako on kaže, ne postoji nakon završetka studija.

Iako ne vidi nikakav problem u tome da studenti KBF-a slušaju neke predmete na Filozofskom i obrnuto, ne smatra da bi trebalo ući u kombinaciju zajedničkog dvopredmetnog studija, za koji krivi bivšeg dekana. Isto tako napominje da Filozofski fakultet više nije kao nekoć.

“Prvo bih rekao da nisam siguran da je Filozofski tako ljevičarski fakultet kao što je bio. Mi imamo prilično puno konzervativnih nastavnika…”

Ostatak teksta pročitajte ovdje.

Posljednji sekretar Partije

Ivan Zvonimir Čičak predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) u povodu konstituiranja Odbora za obilježavanje četrdesete godišnjice hrvatskog proljeća 2010. izjavio je da progonitelji proljećara i njihova djeca lažu i krivotvore povijest. Čičak je kazao kako misli na oca predsjednika Ive Josipovića, Antu, kao i na samog predsjednika RH, bivšeg predsjednika Stipu Mesića i još niz osoba, među kojima su “štrajkbreher“ Radimir Čačić i “posljednji sekretar Partije“ Neven Budak.

Objašnjavajući razloge zašto će oformiti Odbor u kojem će biti relevantni stručnjaci koji će nizom manifestacija obilježiti godišnjicu hrvatskog proljeća, Čičak je istaknuo “Više nam se neće dogoditi kao kad je Savka Dabčević-Kučar – protivnica štrajka – otkrivala spomen-ploču u čast hrvatskih sveučilištaraca, uz koju su bili Radimir Čačić – štrajkbreher – kao i posljednji sekretar partije Neven Budak s Odjela za povijest Filozofskog fakulteta” zaključio je predsjednik HHO-a u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Posebni savjetnik u Vladi Zorana Milanovića

U siječnju 2012. godine uz Slavka Goldsteina kojemu je pripalo mjesto posebnog savjetnika za kulturu, Zoran Milanović imenovao je i prof. Budaka posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj poziciji bio je zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

“Ništa ovdje nije predviđeno da bi donijelo supstitucijalne promjene iduće godine ili za dvije godine. Ovo je dugoročna strategija, svaka odluka mora biti dobro promišljena, mora biti zasnovana na točnim pokazateljima. Sve ono što se predvidi da će se provesti, mora biti dobro pripremljeno“, naglasio je i završio porukom da su obrazovanje i znanost jamac hrvatske budućnosti”, rekao je prof. Budak predstavljajući Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije 2013. godine.

Stoga nije jasno čemu žurba i zašto se hitno želi implementirati kurikulna reforma u školski sustav ove jeseni. Dokument nije prošao stručnu reviziju. Ekspertna radna skupina nije imala nijednog međunarodnog stručnjaka. Problem je u metodologiji koja previše podsjeća ”šuvarovom” modelu. Nije se vodilo računa o integralnom pristupu. U nekim dijelovima kurikula za povijest, hrvatski i biologiju očituje se ideološka i svjetonazorska obojanost, a prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak ocijenio je da se radi se o teroru metodike. “U Europi nema nijedne države koja bi toliko potcjenjivala svoj identitet u jeziku i književnosti”, rekao je prof. dr. sc. Novak na tribini o cjelovitoj kurikulnoj reformi prije nekoliko dana.

“Ne može nam Jutarnji list biti mjerodavan za sastavljanje kanona hrvatske književnosti, zaključio je dr. Slobodan Prosperov Novak i upozorava da Jokićeva ostavka ne znači kraj, nego tek početak nove bitke koja nas čeka.”

Ne vidi u kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje

Prof. dr. Neven Budak, voditelj reforme obrazovanja, koji je ujedno i član radne skupine godinama se zalagao za redukciju sadržaja iz povijesti.

Članovi stručne radne skupine nedavno su predstavili prijedlog predmetnog kurikula povijesti na Hrvatskom institutu za povijest na kojemu je sudjelovao i prof. Budak rekavši da je najvažnije da su oni koji rade na kurikulu – stručnjaci. “Ja ne vidim u ovom kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje”, ocijenio je prof. Budak, dok je mišljenje većine nazočnih koji su upozorili da je novi kurikul povijesti strukturno, metodološki i sadržajno neprihvatljiv te da je ideološki obojen.

Istaknuli su i da je natječaj za izbor članova radne skupine bio ciljan, odnosno da se točno znalo koga se želi dobiti. Totalitarni režimi u kurikulu ne tretiraju se jednako, a “pojedine teme i nazivi tema nisu primjereni, trebalo bi ih drugačije oblikovati. Jugoslavija je dominantan pojam iako je Hrvatska, čak i duže, živjela u drugim savezima. Neprihvatljivo mi je da se nacionalna povijest smanjila sa 60 na 40 posto“, naveo je dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za Večernji list, naglašavajući da se ne smije dopustiti da izvori nastavnicima za obradu pojedinih tema u srednjim školama budu mediji, odnosno novine, internet i publicistika umjesto znanstvenih činjenica.”

Dr. Nazor slaže se da nastavni program treba rasteretiti od učenja podataka koji nisu važni za razumijevanje procesa i događaja o kojima djeca uče. “Kroz nastavu povijesti budućnost Hrvatske može se rasteretiti dosadašnjih utega, koji su rezultat ideološkog, a ne znanstvenog pristupa pojedinim temama iz naše prošlosti”, rekao je dr. Nazor za Narod.hr dodavši da je novi kurikul povijesti strukturno i metodološki neprihvatljiv, jer ako temelj nije dobar, nema smisla ići dalje prije nego što se to popravi.