Filozofski fakultet u Zagrebu želi pokrenuti Rodne studije na diplomskoj razini, no pokretanje ovih studija još nije gotovo. Naime, još nije prošla inicijalna akreditacija kod Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Zapravo, još nije ni pokrenuta, a bez dopusnice Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ne može ove studije upisati u Upisnik studijskih programa. Ipak, sve će ovisiti o povjerenstvu koje imenuje Akreditacijski savjet AZVO-a. Ako Rodni studiji dobiju dopusnicu financirat će se javnim novcem.
> Filozofski fakultet uskoro starta s Rodnim studijima: Evo tko će ih voditi
Tko je u Akreditacijskom savjetu?
Akreditacijski savjet se sastoji od trinaest članova i to šest članova iz reda redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva člana iz reda znanstvenih savjetnika ili znanstvenih savjetnika u trajnom izboru, dva člana iz reda nastavnika izabranih na radno mjesto profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru, jednog člana iz reda studenata sveučilišnih studija u redovitom statusu, jednog člana iz reda studenata stručnih studija u redovitom statusu i jednog člana iz reda gospodarstvenika.
Djelokrug rada Akreditacijskog savjeta propisan je Zakonom o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/22).
Članovi Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje:
- prof. dr. sc. Mirjana Hruškar – izabrana na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj – predsjednica (životopis),
- prof. dr. sc. Ivanka Netinger Grubeša – izabrana na prijedlog Rektorskog zbora (životopis),
- prof. dr. sc. Alen Host – izabran na prijedlog Sveučilišta u Rijeci (životopis),
- prof. dr. sc. Danijel Labaš – izabran na prijedlog Rektorskog zbora (životopis),
- prof. dr. sc. Irena Burić – izabrana na prijedlog Sveučilišta u Zadru (životopis),
- prof. dr. sc. Katija Vojvodić – izabrana na prijedlog Sveučilišta u Dubrovniku (životopis),
- dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan – izabrana na prijedlog Instituta za arheologiju (životopis),
- dr. sc. Nina Popović – izabrana na prijedlog Zbora veleučilišta (životopis),
- dr. sc. Stjepan Lacković – izabran na prijedlog Zbora veleučilišta (životopis),
- Luka Jurčević – izabran na prijedlog Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku (životopis),
- Katarina Podrug – izabrana na prijedlog Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (životopis).
- Vedran Bajer – izabran na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (životopis).
- dr. sc. Tihomir Balog – izabran na prijedlog Instituta Ruđer Bošković (životopis).
Akreditacijski savjet imenuje stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje pet članova.
Koje uvjete moraju zadovoljiti članovi povjerenstva?
Najmanje četiri člana stručnog povjerenstva imenuju se iz reda domaćih i inozemnih nastavnika, od kojih najmanje jedan član mora biti u području i polju djelatnosti izvođenja
studija. Jedan je član stručnog povjerenstva student.
Članovi stručnog povjerenstva iz reda nastavnika moraju zadovoljavati i sljedeće uvjete: moraju biti prepoznati po izvrsnosti u održavanju nastave na matičnom visokom učilištu, odnosno biti prepoznati po izvrsnosti u bavljenju znanstvenom, odnosno umjetničkom i stručnom djelatnošću, kao i međunarodno prepoznati moraju posjedovati znanja o osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja.
> Rodni studiji još nisu prošli najvažnije stepenice: Hoće li ih AZVO i Ministarstvo odobriti?
Student u sastavu stručnog povjerenstva mora zadovoljavati sljedeće uvjete: mora biti prepoznat po svojoj izvrsnosti u studiranju (visok prosjek ocjena), i to na
studiju iz istog područja i polja kao i predloženi studijski program, mora imati kontinuitet redovnog studiranja, mora posjedovati znanja o osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja.
> Što promovira voditeljica Rodnih studija: LGBT partizanke s puškama, marksizam…
Svi članovi stručnog povjerenstva u postupku inicijalne akreditacije studija moraju biti neovisni u svom radu, ne smiju predstavljati niti zastupati interese svoje matične institucije, ne smiju biti u sukobu interesa, moraju jamčiti povjerljivost podataka koje su doznali ili dobili u postupku inicijalne akreditacije studija.
Na temelju izvješća stručnog povjerenstva koje sadrži analizu i ocjenu kvalitete novog studija, Akreditacijski savjet donosi obrazloženi prijedlog o izdavanju dopusnice za izvođenje studija. Na osnovu kojega Agencija donosi rješenje o izdavanju dopusnice ili odbijanju izdavanja dopusnice.
Visoko učilište može protiv obrazloženog prijedloga Akreditacijskog savjeta podnijeti prigovor Povjerenstvu za prigovore u roku od 30 dana od dana zaprimanja obrazloženog prijedloga. Povjerenstvo za prigovore ispituje osnovanost prigovora te se očituje o svim navodima u prigovoru u roku od 15 dana od zaprimanja prigovora.
U praksi to izgleda ovako:
Ministarstvo pojasnilo čitav proces za Rodne studije
U odgovoru za Narod.hr Ministarstvo je pojasnilo proces izdavanja dopusnice:
“Na temelju odredbi članaka 9., 12., 15. i 20. Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti („Narodne novine“, br. 151/22) u slučaju uvođenja novog studija visoko učilište je obvezno pokrenuti postupak inicijalne akreditacije studija. Inicijalna akreditacija studija pokreće se podnošenjem zahtjeva za izdavanje dopusnice za izvođenje studija Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (dalje u tekstu: Agencija), na obrascu i u skladu s uputama koje utvrđuje Agencija. Po provedenom postupku inicijalne akreditacije, Agencija bi ukoliko su ispunjeni svi uvjeti mogla donijeti rješenje o zahtjevu za izdavanje dopusnice. Tek nakon na taj način provedenog postupka može se pokrenuti izdavanje dopisnice i izvođenje spomenutog studija.
O navedenom postupku u skladu s odredbama gore navedenih zakona i potrebi pokretanja postupka inicijalne akreditacije za predmetni studij, Ministarstvo je izvijestilo Sveučilište u Zagrebu.”
Manje studenata, a veći broj programa
Zanimljivo je kako se u akademskoj godini 2023./2024.nastavio trend smanjenja broja upisanih studenata. Ali to ne sprječava rast broja studijskih programa, pa tako i ovakvih poput rodnih studija. 2013. su učenici mogli birati mjesto među 661 studijskim programom, dok su prošle godine na izbor imali čak 921 program, pa i više, ako se nadodaju privatni.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs upravo je zato prošle godine istaknuo i apsurdne primjere da u nekoj visokoobrazovnoj instituciji postoji više zaposlenih nego što ima studenata, pa je zamolio rektore da se po završetku upisa ukinu svi studijski programi na kojima nema minimalno pet studenata.
Rodne studije može se svrstati u besmislene studije
Upravo je Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen 2022. godine kako bi se smanjio broj besmislenih studija na kojima studira malo ljudi i za kojima nema potrebe na tržištu rada. Taj dio donosi najviše upitnika po pitanju rodnih studija – što će raditi oni koji ih završe?
> Dr. Reisman: Žena koja je razotkrila Kinseya, ali i profesore Zakošeka i Štulhofera
“Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava koje postaje sve značajnije u suvremenom društvu, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama te organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, svakako u znanosti i obrazovanju. Premda se diplomanti i diplomantice rodnih studija tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru, njihovo specifično znanje i vještine čine ih sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost, primjerice chief diversity officer, gender equality officer i slično”, rekla je za portal Srednja.hr voditeljica studija Ankica Čakardić.
> Uznemiravanje na FFZG: Tko je Neven Budak i zašto ne znamo imena ostalih prijavljenih?
Podsjetimo, na redovitoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja 2024. donesena je Odluka o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Rodni studiji. Na studiju će se proučavati sve: od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize. Tri obvezna kolegija bit će Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija. Nadaju se da će studiji krenuti u akademskoj godini 2025./2026. Nastavu će izvoditi nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je financiran javnim novcem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
