Hrvatski sabor nastavio je sjednicu kako bi se raspravio prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna, javlja HRT.
Zbog iznajmljivanja sabornice za skupštinu Europske pučke stranke, sjednica Sabora počela je stankom i povišenim tonovima. Za to je zaslužan Miro Bulj iz Mosta, koji je zamjerio da Sabor nije u dnevni red uvrstio prijedlog te stranke da zastupnici odluče hoće li iznajmiti sabornicu, a problematizirao je i dolazak Aleksandra Vučića.
“Proračun pred vama, najbolji je dokaz provođenja stabilne i odgovorne fiskalne politike koju provodimo, a koja se temelji na održivom i zdravom gospodarskom rastu”, rekao je premijer Plenković saborskim zastupnicima.
“Gospodarski rast više ne temeljimo na zaduživanju, nego na reformama, ulaganjima, korištenju Eu fondova, fiskalnoj konsolidaciji, to je novost i obilježje u vođenju javnih financija ove Vlade u proteke tri godine”, rekao je je premijer.
Ohrabruje i činjenica, dodao je Plenković, da su u 2019. održani pozitivni trendovi realizacije državnog proračuna, odnosno solidno ostvarivanje proračunskih prihoda.U samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde kuna, ili za 21,7% više, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.
Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 milijarde kuna sada se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rebalans proračuna.
Taj porast za plaće u skladu je i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 posto”.
Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna.
Financijski rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17% u odnosu na ovu godinu.
Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.
Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. U tom iznosu je i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.
Naknade građanima i kućanstvima iznose 48,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna više nego se planira rebalansom za ovu godinu, pri čemu se najveći dio (42,6 milijardi kuna) odnosi na mirovine.
Ostali rashodi su planirani u iznosu od 7,3 milijarde kuna što je smanjenje za 1,1 odnosno 1,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,9 milijardi kuna.
