Na dnevnom redu sjednice Vlade između ostaloga bio je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, sklapanje pogodbe s Gradom Zagrebom, ali i ponuda Izraela za prodaju borbenih aviona F-16.
Izrael mora ispoštovati svoju ponudu za avione
Ministar uprave Lovro Kuščević izjavio je kako Izrael mora ispoštovati svoju ponudu za prodaju borbenih zrakoplova F-16 Hrvatskoj, a na upit postoji li mogućnost da ministar obrane Damir Krstičević snosi odgovornost vezano za probleme oko nabavke aviona, odgovorio je kako je postupak javne nabave proveden transparentno.
“Jasno su zadani uvjeti koje tražimo, a Izraelci moraju ispoštovati ono što su ponudili. Dalje ne vidim nikakav problem”, rekao je Kuščević uoči sjednice Vlade.
Novinare je zanimalo i kako tumači predugo trajanje rekonstrukcije spisa vezano za aferu SMS i elitne prostitucije, na što je odgovorio kako ne prati što rade Uskok i DORH, ali da je Vladi i HDZ-u stalo da se svaki detalj što prije raščisti te da svi uključeni u tu aferu snose odgovornost prema razini upletenosti.
Uključenost savjetnika predsjednice Republike Vlade Galića u tu aferu nije htio komentirati, “jer predsjednica odlučuje o svojim savjetnicima”, ali podupire da se sve rasčisti. Kuščević kaže kako nije razgovarao sa potpredsjednikom Sabora i zamjenikom predsjednika HDZ-a Milijanom Brkićem o njegovoj navodnoj umiješanosti u tu aferu.
Naglasio je da je HDZ bio usredotočen na provođenje reformi u Ministarstvu uprave te da su se “manje bavili unutarstranačkim stvarima”, dodavši da će političke štete za HDZ biti ukoliko se utvrdi da ona postoji.
Olakšava se procedura dobivanja hrvatskog državljanstva
Stjecanje hrvatskoga državljanstva ubuduće bi trebalo biti lakše za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatsko iseljeništvo, predlaže Vlada u izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu koje je sa sjednice u četvrtak uputila u proceduru Hrvatskoga sabora.
Izmjenama zakona povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života djeci rođenoj u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin.
Više se ne mora poznavati hrvatski jezik, pismo, kulturu i društveno uređenje
Također, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se njih i njihove supružnike oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za državu, propisuje se uvjet življenja u Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine.
Omogućava se i stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Hrvatske ili temeljem pripadnosti hrvatskom narodu.
Državljanstvo će se moći i izgubiti, ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi ili lažnim predstavljanjem ili prijevarom u postupku stjecanja.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su izmjene zakona dio obećanja iz razgovora s Vladinim Savjetom za Hrvate izvan Hrvatske.
Zagrebu novac temeljem tužbe za decentralizirane funkcije
Vlada je na sjednici Ministarstvu financija dala ovlast za sklapanje nagodbe s Gradom Zagrebom radi mirnog rješenja spora te suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u idućoj godini, da Zagrebu isplati 268,9 milijuna kuna temeljem presude zagrebačkog Trgovačkog suda oko isplate sredstava za tzv. decentralizirane funkcije.
Riječ je o presudi iz prosinca 2015. godine, a nagodbom će se Ministarstvo financija obvezati da do kraja ove godine Gradu plati 205,9 milijuna kuna glavnice, a najkasnije do 31. ožujka iduće godine još 63 milijuna kuna za dio zakonskih zateznih kamata.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je današnja odluka posljedica sudskih sporova uslijed rješenja Ministarstva financija iz 2012. godine, u vrijeme SDP-ove Vlade premijera Zorana Milanovića, na koje se Grad Zagreb žalio te dobio sudski spor.
Iznos kamata koje će država platiti, istaknuo je ministar, nešto je manji od jedne četvrtine ukupnih zakonskih zateznih kamata koje, kad bi se obračunale, u ovom trenutku dosežu 260 milijuna kuna.
Potpisivanjem nagodbe, Grad Zagreb odrekao bi se prava potraživati taj preostali dio zakonskih zateznih kamata te troškove parničnog postupka od 635 tisuća kuna. Država bi, sukladno nagodbi u roku od tri dana od dana njezinog potpisivanja, odustala od žalbe koju je 22. prosinca 2015. podnijela protiv navedene presude Visokom trgovačkom sudu.
Komunalni projekti u Sinju i Krapini proglašeni su strateškim investicijskim projektima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
