GOOD inicijativa, koju financira Soros, lobira za nastavak kurikulne reforme s istim timom i planom

Foto: fah

Nastavak provedbe Cjelovite kurikularne reforme s istim timom i planom, donošenje rezolucije o obrazovanju, povećanje ulaganja u znanost, neki su od 22 zahtjeva o kojima će organizacije civilnog društva okupljene u GOOD Inicijativu zatražiti mišljenje političkih aktera uoči prijevremenih parlamentarnih izbora, najavljeno je u ponedjeljak iz GOOD Inicijative.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U zadnjih sedam mjeseci obrazovanje je postalo tema o kojoj birači brinu, nadamo se da će i dalje tako biti, da će građani uzeti u obzir što političke stranke misle o obrazovanju”, rekao je na konfreneciji za novinare Mario Bajkuša iz Inicijative.

Nabrajajući zahtjeve, Bajkuša kao prvi i najvažniji ističe donošenje saborske Rezolucije o obrazovanju, a od nove vlasti očekuje da to učini unutar šest mjeseci.

Traže da ministar/ica znanosti dobiju status potpredsjednika Vlade, kako bi se na taj način pokazala politička volja da se provede Strategija obrazovanja i znanosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

GOOD Inicijativa traži da se ulaganje u znanost poveća sa sadašnjih 4,2 na šest, odnosno sedam posto BDP-a do 2020., odnosno 2030., da se osigura poticajno okruženje za povlačenje ‘europskih’ sredstava za reformu obrazovanja, stabilno proračunsko financiranje mjera poput pomoćnika u nastavi.

“Ulaganje u znanost ne smatramo troškom, to je nešto što u Hrvatskoj treba postati nacionalni strateški interes”, kaže Bajkuša te navodi kako istraživanja pokazuju da se iznos uložen u znanost višestruko vraća.

Građanski odgoj poseban obvezni predmet

Tekst se nastavlja ispod oglasa

GOOD Inicijativa traži da se nastavi provedba Cjelovite kurikularne reforme (CKR) s istim timom i planom, te normativni i financijski ovir za njenu provedbu.

Tražimo da se u 60 škola u školskoj godini 2017./2018. eksperimentalno uvedu kurikulumi proizišli iz CKR, ističe Bajkuša i naglašava kako je važno pripremiti i usavršiti nastavnike za eksperimentalnu provedbu.

Inicijativa traži da se “strateški postupno” građanski odgoj i obrazovanje uvode kao poseban obvezni predmet najmanje jednu godinu u osnovnoj te u srednjoj školi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Građanski odgoj ne smije biti alternativa vjeronauku, odgovara Emina Bužankić na razmišljanja iz saborskih rasprava da bi građanski odgoj trebao biti obvezni predmet za koji bi se mjesto našlo “jednostavnim isključenjem vjeronauka iz škole”.

Naš stav je da građanski odgoj treba biti predmet, a kad se propituje kako to učiniti u opterećenom sustavu, naša je pozicija da predmetnu struktutru treba revidirati, kaže Bužankić.

GOOD Inicijativa traži i demokratizaciju sustava upravljanja školama, zapravo da ravnatelji i resorno Ministarstvo ne budu jedini donositelji odluka, da se otvori prostor snažnijem participiranju učenika i roditelja kroz vijeća učenika i roditelja.

Inicijativa za 1. rujna najavljuje debatu sa kandidatima za ministre obrazovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko sve čini inicijativu GOOD i za što se zalažu?

Članice GOOD koordinacije su: RODA, Forum za slobodu odgoja, Centar za mirovne studije, GONG, Hrvatsko debatno društvo i Udruga roditelja Korak po korak.

Oni su ujedno i službeni oganizatori Facebook inicijative “Hrvatska može bolje” koja je u nekoliko navrata organizirala prosvjede protiv nove vlade.

Udruge kojima je SDP dijelio milijarde – organiziraju prosvjed protiv vlade

Podsjećamo, organizacije civilnog društva okupljene u GOOD inicijativi pokrenule su i javnu kampanju za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog (pre)odgoja i obrazovanja u škole pod nazivom “Naučimo biti veliki”.

Kampanja čiji je cilj informirati o tom ‘građanskom preodgoju’ i potaknuti uključivanje svih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu, kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja. Drugim riječima, planiraju koristiti obrazovni sustav, kojeg financiraju svi građani RH, kako bi ga zlouporabili i iskoristili u svoje svrhe: kako bi mladi usvojili njihove stavove i vrijednosti, dok ih financira mreža fondacija Otvoreno društvo Georga Sorosa, o čemu više možete pročitati: Zašto Sorosevo Otvoreno društvo financira kampanju za građanski preodgoj?

 Jokić uhvaćen u laži: Tvrdio da ga nije izabrao SDP, a Milanović sve priznao!

Bivši premijer Zoran Milanović jasno je u Dnevniku Nove TV izrekao rečenicu koju je jedino Narod.hr izdvojio u naslovu.

“Ja sam osobno formirao tu skupinu. Imali smo strategiju znanosti i obrazovanja, na čelu te grupe je bio profesor Budak. Nakon toga je formirana grupa za praćenje provedbe na čelu koje je opet Budak kojeg pola godine nisu primili ni Orešković ni ministar obrazovanja. Gospodin Jokić je opet bio naš izbor, ako ga ne žele neka ga maknu”, rekao je Milanović govoreći o kurikularnoj reformi.

Zanimljivo je kako niti jedan mediji nije tu, najzanimljiviju izjavu, koja rad tima gospodina Jokića stavlja u kontekst SDP-a i HNS-a, izvukao kao novu i najvažniju.

Podsjetimo, gostujući u RTL Direktu Jokić je rekao kako ga SDP nije postavio. “SDP-ova vlada je isto tako davala vrlo osrednju podršku cijelom procesu, no nije se miješala politički u ovu reformu. Ni HDZ-ova vlada se nije miješala u ovaj proces. Ja sam se također trebao javiti na javni poziv, a na taj poziv je stigla samo moja prijava. Čak da me imenovao SDP, nije imao koga drugog imenovati”, tvrdio je Jokić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.