Grabar-Kitarović: ‘Hrvatska stoji, tapka u jednom mjestu dok drugi napreduju’

Foto: Snimka zaslona

“Duboko me brine činjenica da Hrvatska stagnira. To smo vidjeli iz podataka o rastu BDP-a. Hrvatska stoji, tapka u jednom mjestu dok drugi napreduju. Zabrinjavajuće je da je rast našeg BDP- a ispod prosjeka 28 zemalja EU, odnosno onih država u kojima bi rast BDP-a trebao biti sporiji. To su zabrinjavajući podaci, jer pokazuju da u ovim trenucima kad su se otvorile mnoge mogućnosti, mi ih nismo u stanju iskoristiti. To ukazuje na činjenicu da parcijalne reforme nisu dovoljne, mora se provesti širok raspon reformi kako bi se pokrenulo hrvatsko gospodarstvo”, naglasila je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je kako često ističe “da Hrvatska mora sprintati, a ne samo trčati kako bi dostigla druge države”. “Mi smo na dnu država koje su bile u tranziciji te ušle u članstvo EU i počet ćemo za njima zaostajati”, kazala je.

Grabar-Kitarović u petak je izjavila kako ideološka pitanja ne bi smjela biti primarna na političkoj sceni, već bi to trebala biti egzistencijalna, životna pitanja građana, a u pogledu nabavke novih borbenih zrakoplova rekla je da odluka još nije donesena te da je spremna sazvati sjednicu Vijeća za obranu “čime se ministar obrane i premijer dogovore”.

U sklopu emisije Hrvatskoga radija “S predsjednicom izvan protokola”, Grabar-Kitarović kazala je kako sam sadržaj preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima pokazuje složenost ideoloških pitanja, ali drži da ta pitanja trebaju ostati u stručnoj domeni, a ne biti jedno od primarnih pitanja političke scene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Odgovorno tvrdim, iz svojih susreta s građanima, da je njima najbitnije kako će preživjeti, ne samo danas i sutra, već kakav će im život biti u Hrvatskoj, kako osigurati egzistenciju ovdje, kako osigurati rješavanje pitanja svih pitanja – demografsko pitanje, jer bez ljudi nema niti države, kako osigurati hrvatsku budućnost. A u tome ideološka pitanja ne kažem da nisu bitna, međutim, ona bi trebala biti u domeni stručne javnosti, a mi kao političari moramo se baviti gospodarstvom, otvaranjem novih radnih mjesta, privlačenjem ulaganja, socijalnim pitanjima, blokiranim računima građana i svim drugima pitanjima koja doista teško opterećuju naše društvo i građane”, ustvrdila je hrvatska predsjednica.

Smatra da ideološka pitanja posljednjih nekoliko godina ne samo da su oduzela dragocjeno vrijeme za raspravu o egzistencijalnim pitanjima, već su dovela do još većih i dubljih podjela u društvu koje, dodala je, svojim radom nastoji nadići. “Nastojim izbrisati ideološke podjele i da se svi zajedno usredotočimo na ono što je bitno. A to su životna pitanja građana”.

Dodaje kako bi možda umjesto istraživanja javnog mnijenja o rejtingu političara trebalo napraviti istraživanje o životnim pitanjima “kako bi se i na taj način davala nekakva crta po kojoj bismo kao političari i državnici trebali ići”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upitana je li već donijeta odluka od koga će Hrvatska kupiti borbene zrakoplove, s obzirom na pisanja u medijima da će to gotovo sigurno biti Izrael, predsjednica je kazala kako je spremna sazvati sjednicu Vijeća za obranu “čime se resorni ministar i premijer dogovore”.

Predsjednica naglašava da je nužno ići u obnovu zrakoplovne flote, o čemu postoji politički konsenzus, kako bi hrvatsko nebo štitili sigurni zrakoplovi.

“Kao pšto znate postoje četiri ponude. Koliko je meni poznato, koliko sam informirana, još nije donesena konačna odluka. Ja sam tu, čekam. Spremna sam sazvati sjednicu Vijeća za obranu kad god se to resorni ministar i predsjednik Vlade dogovore, dakle, da raspravimo to pitanje. Konačna odluka, naravno, jest na Vladi koja će potpisati sporazum s vladom one države za koju se odluči da će se od nje nabaviti zrakoplovi”, kazala je Grabar-Kitarović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drži da je tu odluku trebalo donijeti još prije dvije godine, a njezino daljnje odlaganje, smatra, može dovesti i do kontraproduktivnih posljedica.

Dodaje da, naravno, razumije svu složenost te odluke, jer nije riječ samo o financijskim sredstvima, već i o strateškim pitanjima – “i ulaganja i naših budućih strateških partnera”.

“Ali, očekujem da ćemo dobiti kvalitetan prijedlog rješenja utemeljen na otvorenom, transparentnom i nekorumpiranom procesu, gdje će prije svega stručnjaci dati svoju riječ i predložiti koja je ponuda najbolja”, kazala je.

U pogledu posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića smatra da je time učinjen korak naprijed u odnosima sa Srbijom te ocijenila da je Vučić u najboljoj volji donio podatke o tri osobe za koje je kasnije utvrđeno da su već identificirane. “Kao predsjednica, ali prije svega kao majka, zbog toga sam ljudski razočarana, jer sam doista htjela da taj posjet urodi rješavanjem sudbine barem jedne obitelji nestalih osoba. Međutim, neću se obeshrabriti radi toga, nastavljamo cijeli ovaj proces”, kazala je predsjednica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je i da je Ivicu Vrkića imenovala svojim posebnim povjerenikom za nestale osobe iz Domovinskog rata kako bi, uz Komisiju za nestale osobe, dala “politički zamah jednom procesu koji već godinama dosta stagnira i pokušala kroz politički dijalog sa srbijanskim predsjednikom i srbijanskom stranom doći do podataka neophodnih za rješavanje sudbine nestalih”.

“Ja nikako ne bih podcjenivala posjet predsjednika Vučića Zagrebu, jer su ostvareni koraci naprijed za koje čak i nisam očekivala da će biti ostvareni”, ustvrdila je.

Dodala je da se ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak već sastala sa srbijanskim kolegom te je, uz ostalo, dogovoreno rješavanje pitanje lektorata za hrvatski jezik u Srbiji, a krajem mjeseca i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković trebao bi se sastati sa srbijanskom kolegicom. “Pitanje jurisdikcije je jedno iznimno bitno pitanje koje treba što prije riješiti”, kazala je predsjednica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.