Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović-Krišto prozvala je u Saboru pravobraniteljicu Helencu Pirnat Dragičević da pritužbe roditelja na rad Poliklinike za zaštitu djece nije prosljeđivala DORH-u, pitajući se je li tome razlog što je ravnateljičina kćerka djelatnica Ureda pravobraniteljice.
“U svim predmetima gdje je postojala sumnja, prosljeđivali smo nadležnim institucijama, pa i DORH-u”, odgovorila je pravobraniteljica koja je u četvrtak izvijestila Hrvatski sabor o svom radu u prošloj godini.
Zastupnici Miro Bulj (Most) i Stipe Mlinarić (DP) pitali su pravobraniteljicu zašto se protivi molitvi i blagoslovu za Dane kruha i kome to može smetati te kome smetaju sveti Nikola i Božić.
“Prisustvo djece na školskim proslavama vjerskog karaktera trebalo bi biti na dobrovoljnoj bazi, da se svako dijete u školi mora osjećati ugodno, da za djecu koja ne idu na vjeronauk treba osigurati da za vrijeme vjeronauka imaju odgovarajuću aktivnost”, ustvrdila je Pirnat Dragičević, na što joj je Hrvoje Zekanović (Hrast) uzvratio da je i ateizam ideologija.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević podnijela je u srijedu pred Odborom za obitelj, mlade i sport Izvješće o radu za 2019. godinu. Slično kao i u slučaju Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova HDZ, SDP, SDSS, i predstavnica krajnje lijeve političke platforme Možemo ocijenili su rad Pirnat Dragičević dobrim.
O njezinom se Izvješću glasovalo na Odboru te je Izvješće prošlo s 10 glasova za, 2 protiv, dok jedan član Odbora nije bio prisutan.
> UiO saborskim zastupnicima: odbacite ideološko Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu
> Odbor za obitelj: Tko je sve podržao izvješće pravobraniteljice za djecu?
Protiv Izvješća glasovali su jedino zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto, koja je predsjednica Odbora te zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre.
HDZ-ov Vinko Zulim nije bio prisutan na sjednici, a za prihvaćanje Izvješća glasovali su HDZ-ovi Ante Bačić, Vesna Bedeković, Ivan Budalić, Ante Deur, Nada Murganić, zatim SDP-ovi članovi Odbora Andreja Marić, Romana Nikolić, Irena Šimunić, Radojka Borić iz platforme Možemo te SDSS-ova Dragana Jeckov.
Udruga U ime obitelji uputila je u četvrtak saborskim zastupnicima analizu Izvješća o radu pravobraniteljice za djecu u 2019. i predložila da se odbaci jer sadrži brojne manjkavosti i pokazuje da se pravobraniteljica bavila nametanjem ideologije, a manje rješavanjem ključnih problema djece u Hrvatskoj.
Helenca Pirnat Dragičević, kao pravobraniteljica za djecu, od prvih dana svoga mandata više se bavi nametanjem ideologije nego zaštitom djece i rješavanjem ključnih problema. Zalaže se za potrebu uvođenja Građanskog i Zdravstvenog odgoja “kako bi se stanje popravilo”.
Tko je Helenca Pirnat Dragičević i kako je izabrana?
Helenca Pirnat Dragičević pravobraniteljica je za djecu od studenoga 2017. Od 86 zastupnika koliko ih je tada pristupilo glasovanju, za Helencu Pirnat Dragičević glasovalo je njih 83, tri su listića bila nevažeća. Njezina “protukandidatkinja” Tatjana Holjevac nije dobila niti jedan glas.
Pirnat Dragičević izabrana je u Saboru tajnim glasovanjem, a temeljem novog zakona koji je donesen par mjeseci ranije, nakon što je prethodni zakon Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika.
Klub SDP-a tada nije sudjelovao u izboru nove pravobraniteljice.
> SDP brani Milas Klarić: Sjećate li se zašto je UiO tražila njezinu smjenu?
Oporba je prozivala vlast da ga donosi samo da bi smijenila dosadašnju pravobraniteljicu Ivanu Milas Klarić, koja je na tu dužnost izabrana u mandatu lijeva Kukuriku koalicija i čiji je mandat osim pristranosti, obilježio i niz ideoloških komentara prema neistomišljenicima, čime je također izlazila iz okvira svoje funkcije.
“Novom pravobranitelju želim puno sreće u radu i hrabrosti da se odupre pritiscima i ne pristane na atmosferu straha i političkih pritisaka”, rekla je Sabina Glasovac (SDP) u raspravi o prijedlogu Odbora za obitelj, mlade i sport da se nova pravobraniteljica izabere između dviju pravnica Helence Pirnat Dragičević i Tatjane Holjevac.
“Stječe se dojam da pravobranitelj više nije neovisna institucija, da je pod lupom politike”, dodala je zastupnica Glasovac.
Navedeni prijedlog Odbor je utvrdio nakon razgovora s pet kandidata koliko ih se javilo na javni poziv, a uz navedene javili su se i Hrvoje Jukić, Zdravko Miočević i Vanja Slijepčević Saftić. HDZ je bio zadovoljan tadašnjim kandidatkinjama Helencom Pirnat Dragičević i Tatjanom Holjevac.
Pravnica Helenca Pirnat Dragičević rođena je 7. travnja 1965. i uz hrvatsko ima slovensko državljanstvo. U njezinom životopisu navodi se, između ostalog, da je od 15. ožujka 2012. zaposlena u Državnom odvjetništvu RH kao viša državnoodvjetnička savjetnica, a do 2016. bila je članica Vijeća za djecu RH i sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije za prava djece u RH od 2014. do 2020.
Prilikom svog predstavljanja na saborskom Odboru za obitelj, mlade i sport u listopadu 2017. na pitanje kakav joj je stav o ratifikaciji Istanbulske konvencije i oko pitanja roda, istaknula je kako će svaki dokument koji želi spriječiti nasilje podržati, a da se “rodni dio može ispustiti.”
Na pitanje o rodno neutralnim toaletima, odnosno zajedničkim muško-ženskim zahodima tada je odgovorila kako ona nije za to.
“To je neminovno nešto što će doći i u Hrvatsku, ali nadam se da neće za mog mandata. Nisam osobno za to”, rekla je, navodi 24sata.
Konvencija ima “pretežito” dobre stvari, štiti i prava djece, kazala je Pirnat Dragičević.
Godine 2018. reagirala je na paljenje Krnje na dječjem karnevalu u Kaštelima, a koji je te godine simbolično predstavljao slikovnicu “Moja dugina obitelj“, kojom se promiče rodna ideologija tvrdeći da je paljenje slikovnice poticaj na nesnošljivost i nasilje. “Ovo je još jedan u nizu slučajeva u kojima odrasli djeci pružaju vrlo loš primjer, i kad je riječ o odnosu prema različitostima i kad je riječ o odnosu prema knjigama”, ustvrdila je Pirnat Dragičević.
Oglasila se i 2020. kada je na karnevalu u Imotskom za krnju izabran lik Nenada Stazića, kojem je na čelu bila naslikana crvena zvijezda petokraka, i “homoseksualni roditelji”. “Nažalost, i ove godine suočavamo se s izražavanjem predrasuda i nesnošljivosti pod krinkom karnevalske zabave, pri čemu se takve neprihvatljive poruke neodgovorno prenose i djeci”, ustvrdila je pravobraniteljica Pirnat Dragičević namećući LGBT ideologiju.
Uz proračun od 5.659.154 kuna i 22 zaposlenih, pravobraniteljica slabo rješava goruće problema sustava koji ostavljaju negativne posljedice na velik broj djece, ali se zato bavila nametanjem ideologije.
Na meti su joj se našli molitva i blagoslov. Kritizirala je sudjelovanje djece u molitvenoj inicijativi ’40 dana za život’, dok joj sudjelovanje djece na prosvjedu ‘Pravda za sve’, gdje je aktivistica Sanja Sarnavka s još mlađom maloljetnom djevojčicom pročitala pismo podrške silovanima, podržala.
Pravobraniteljica je također zagovarala ozakonjenje udomljavanja i posvajanja djece strane homoseksualnih parova, čime je zanemarila najbolji interes djeteta – da odrasta uz svoga oca i majku, ili – ako to nije moguće – u zajednici koja joj je najsličnija – onoj muškarca i žene. Time u potpunosti odgovara HDZ-ovoj politici Andreja Plenkovića.
>UIO: Posvajanje i udomljavanje djece od strane istospolnih parova nije u interesu djece
> Lijevi Telegram hvali Plenkovićev LGBT aktivizam
Podsjetimo, Plenković je unatoč masovnim prosvjedima nametnuo Hrvatskoj Istanbulsku konvenciju koja pod krinkom protiv nasilja nad ženama podmeće se uvođenje pojma “roda” i rodne ideologije, a u rujnu je Plenković proveo SDP-ovu politiku, kada je njegov ministar obitelji Josip Aladrović dvoje djece dao na udomljavanje/posvajanje homoseksualnom paru.
Također, Andrej Plenković kao HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu podržao je referendum o braku i zaštitu djece od udomljvanja/posvajanja od homoseksualnih parova, no kasnije za, najvjerojatnije radi svoje osobne karijere u Europskoj komisiji iskoristio HDZ za ratifikaciju Istanbulske konvencije, a sada i udomljavanje te otvaranje vrata za posvajanje djece od homoseksualnih parova u Hrvatskoj.
Po zakonu, istospolni parovi nemaju pravo na udomljavanje/posvajanje djece, no takvu je odluku, koja je interes LGBT aktivista, omogućio Ustavni sud Republike Hrvatske. Ovim su postupkom, građanima Hrvatske nametnuti partikularni političko-lobistički interesi, putem Ustavnog suda, a koji su suprotni i volji građana koji su se na referendumu izjasnili za zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
