Šef HDZ-a Tomislav Karamarko poručio je danas Zoranu Milanoviću kako stranka o prijedlogu SDP-a da bivši državni odvjetnik Mladen Bajić bude postavljen na mjesto trinaestog suca Ustavnog suda – tek treba raspraviti. Dodao je da argumente zašto da i zašto ne treba vidjeti u demokratskoj raspravi, nakon čega će se donijeti i odluka.
Podsjećamo, za izbor predsjednika Ustavnog suda treba dvotrećinska većina u Saboru pa je premijer Zoran Milanović protekli vikend otvoreno pozvao HDZ i predsjednika stranke Tomislava Karamarka: “Pozvao bih gospodu iz HDZ-a da daju doprinos funkcioniranju hrvatskih institucija. Jedna od njih je i Ustavni sud koji mjesecima ima prazno mjesto suca ili sutkinje. To treba popuniti, nema niti jednog razloga da se ne dogovrimo oko dvotrećinske većine jer to moja koalicija ne može sama. Moja stranka stoji iza bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića za kojeg smatramo da bi bio dobar ustavni sudac. Zanima me što o tome misli predsjednik HDZ-a”.
Prevrtljivi premijer
To nije bio slučaj 2010. godine kada je premijer Milanović u intervjuu za Jutarnji list kazao kako SDP neće podržati treći Bajićev mandat jer je “radio po nalogu HDZ-“.
“Nećemo podržati Bajićev treći mandat. Želim naglasiti da ovdje nema ničeg osobnog. SDP je glasao negativno u parlamentu o posljednja dva izvješća državnog odvjetnika. Naši su prigovori na ta dva izvješća bili čvrsto argumentirani. Smatram, dakle, da je gospodin Bajić morao javno progovoriti ako je bilo upletanja politike u njegov posao, a očigledno je da se to događalo. Drugo, iskreno mislim da nije mudro da jedna osoba predugo obnaša tako delikatnu dužnost. Dvanaest godina predugo je za takav posao. Nije riječ o nezamjenjivom, vrhunskom stručnjaku za neurokirurgiju”, kazao je Milanović za Jutarnji list u siječnju 2010. godine.
Mladen Bajić – sprječavanje izručenja Mustača i Pekovića
Posljednji sporni slučaj Mladena Bajića bio je Lex Perković. Naime, iako je po Zakonu trebalo zastupati interese Njemačke, Državno odvjetništvo uputilo je žalbu Vrhovnom sudu na odluku o izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.
“Državno odvjetništvo tvrdi da je u slučaju likvidacije zastara nastupila 1998. godine, no prema strukturi Zakona o pravosudnoj suradnji ono ima funkciju zastupanja interesa države koja traži izručenje. To je nespojiva konfrontacija interesa”, kazao je tada medijima odvjetnik Veljko Miljević.
DORH je bio obvezan štititi poštivanje hrvatskih zakona, a u isto vrijeme štititi interese Njemačke kao tražitelja izručenja što je bio jedinstven slučaj. DORH je svojim postupcima i stavovima u više navrata poručio kako je zastara za ubojstvo Stjepana Đurekovića 1983. godine nastupila 1998. godine te kako je stoga izručenje i Perkovića i Mustača Njemačkoj nemoguće, pisali su mediji.
Odvjetnik dr. sc. Damir Primorac pojasnio je tada koje su moguće posljedice za DORH. “U slučaju nezadovoljstva ulogom DORH-a, teoretski je moguće da se SR Njemačka obrati nadležnim tijelima Vijeća Europe zbog nepoštivanja važećeg Zakona o međunarodnoj pravnoj suradnji”, pojasnio je Primorac.
“DORH u ovom slučaju očito zastupa i Republiku Hrvatsku i privatne stranke Mustača i Perkovića i Njemačku. To je jedinstven slučaj. Vjerojatno će se odsad u svim teorijama proučavati kao jedno novo, socijalističko, revolucionarno pravo”, kazao je medijima odvjetnik Zvonimir Hodak.
Životopis Mladena Bajića
Mladen Bajić rođen je 28. prosinca 1950. u Splitu gdje je i završio srednju školu te 1975. godine diplomirao na Pravnom fakultetu.
Zaposlio se kao pripravnik u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku, a potom u tužiteljstvu u Splitu kao javnotužilački pripravnik i stručni suradnik.
Imenovan je zamjenikom splitskog općinskog javnog tužitelja 1979. godine. Radio je na kaznenim predmetima gospodarskog kriminaliteta u Odjelu za gospodarski kriminalitet.
Prije isteka prvog osmogodišnjeg mandata, 1987., imenovan je za zamjenika u Okružnom javnom tužilaštvu u Splitu.
Od 1991. do 1996. godine bio je zamjenik vojnog tužitelja u Splitu nakon čega je nastavio raditi u državnom odvjetništvu gdje je imenovan za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika. 2001. godine imenovan je županijskim državnim odvjetnikom.
Tadašnji ravnatelje policije Ranko Ostojić pohvalio ga premijeru Ivici Račanu koji ga je 2002. godine imenovao glavnim državnim odvjetnikom, gdje je zamijenio Radovana Ortynskog.
Bajić je bio glavni koordinator za uhićenje Ante Gotovine.
I Sanader ga je podržavao, posebno za drugi mandat. Račan je govorio da Bajić nema dovoljno političke volje za obračun s organiziranim kriminalom, a Ivo Sanader je bio „iznimno zadovoljan upravo s tim djelokrugom Bajićeva rada“ te da ga je zato HDZ-ova vlada i predložila za drugi mandat, piše Večernji.
Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, nije imao potporu SDP-a jer “previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Ive Sanadera”. No, u Bajićevu obranu tada je stala premijerka Jadranka Kosor, a dvadeset mjeseci poslije, Bajić je pokrenuo istragu i protiv HDZ-a.
Njegov dugogodišnji suradnik Dinko Cvitan 2014. godine zamjenjuje ga na poziciji glavnog državnog odvjetnika.
Cvitana je Mladen Bajić 2005. godine imenovao za ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Mladen Bajić je kao državni odvjetnik promijenio dva predsjednika države i četiri premijera.
“Ovaj posao i zanat koji radim od 1975., a ne od 2002. i radit ću ga po mojoj procjeni najmanje do 2020. kad navršavam 70 godina, bez obzira u kojem svojstvu, ali jedino i uvijek u Državnom odvjetništvu”, rekao je Bajić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
