Hoće li roditelji moći izabrati alternativu zdravstvenom i građanskom odgoju?

Foto: Thinkstock

Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja izjavila je u četvrtak za Dnevnik Nove TV kako ne očekuje neki otpor vezan uz zdravstveni i građanski odgoj koji će se u škole uvesti iduće godine, tvrdeći kako u tim kurikulima praktički nema ideološki obojenih sadržaja i pozvala sve da ih pogledaju jer su zakonske izmjene i dopune sada u javnoj raspravi.

> HNS-ova ministrica Divjak ‘ne očekuje neki otpor vezan uz zdravstveni i građanski odgoj’

Javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi traje do 3. 12. 2017. Najviše polemika izaziva predložena odredba hoće li roditelji moći izabrati alternativu zdravstvenom i građanskom odgoju u školama?

Iako je zakon tek u javnoj raspravi, mediji su kao i kod slučaja Obiteljskog zakona već napali predloženu odredbu prema kojoj će roditelji moći birati alternativu za kurikule, poput građanskog odgoja i zdravstvenog odgoja, koji utječu na formiranje stavova.

U prijedlogu izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi “Članak 27. mijenja se i glasi: (…)

(7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula.

Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.”

Odvjetnik Krešimir Planinić, član upravnog odbora udruge U ime obitelji, kaže kako je i u Obiteljskom zakonu prioritet na roditeljskom odlučivanju odnosno zakonskom zastupniku koji odlučuje za dijete. “Roditelj/skrbnik je ispred države u odlučivanju za dijete. Pogotovo u dijelovima koji se ne temelje na znanstvenim činjenicama. Znanstvene činjenice nisu sporne, ali ako se radi o uvjerenjima, onda tu roditelji/skrbnici moraju imati presudnu odluku. To je bio jedan od razloga zašto je bila ukinuta odluka o zdravstvenom odgoju 2013. godine.”, rekao je Planinić.

> Istraživanje pokazalo: Hrvatski učenici imaju iznad prosjeka građanske kompetencije

Iako sadrži pozitivnu izmjenu koja omogućuje roditeljima da odlučuju o vrijednosnom odgoju svoje djece, što je u skladu s Ustavom i međunarodnim dokumentima, prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju ne propisuje proceduru koju udruge trebaju proći ako žele provoditi neki program u školi, što je siva zona hrvatskog školstva i već je dugo vremena dovodi do zloporaba, te ne omogućuje obrazovanje kod kuće, iako su obje teme trebale naći u novom zakonu prema Prethodnoj procjeni za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz travnja 2016. iz vremena ministra Šustara.

“Osnovna pitanja, koja će se izmjenama i dopunama Zakona urediti na kvalitetniji način su:

  1. Izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost, za učenike osnovnoškolske isrednjoškolske dobi te donošenje podzakonskog propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti,
  2. Mogućnost obrazovanja od kuće za učenike osnovne škole i školovanja na daljinu za učenike osnovne i srednje škole”

> U ime obitelji: Neregistrirana udruga bez suglasnosti ministarstva i roditelja provodi obavezni program u školi

Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, inače sastavnog dijela GOOD Inicijative koja se zalagala za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u sedme i osme razrede osnovnih škola te u srednje škole komentirala je za tportal pitanje o pravu izbora roditelja. “Ako se pojedini roditelj ne slaže s nastavnim sadržajem, znači li to da se on ne slaže ni s NOK-om? Ovdje su problematične dvije stvari: na načelnoj razini, negira se utjecaj države na obrazovnu politiku, a na organizacijskoj razini to je nemoguće provesti. Na razini škole nastao bi potpuni kaos. Svaki predmet ima odgojnu komponentu; znači li to da svaki roditelj ima pravo doći u školu i reći da mu se neki sadržaj iz nekog predmeta ne sviđa i zahtijeva alternativni sadržaj za svoje dijete?”, rekla je Pijaca Plavšić.

Iz Ministarstva znanosti poručuju da se pravo izbora roditeljima daje isključivo u slučaju kada Agencija za odgoj i obrazovanje procijeni da sadržaj koji je određen kao izborni ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, navodi tportal.

‘Dakle ovdje se ne radi o obveznim sadržajima, jer o njima roditelji nemaju mogućnost izbora, već isključivo o izbornom sadržaju međupredmetne teme, odnosno modula. U tom slučaju postoji mogućnost, ali ne i obveza, za uvođenje alternativnog modula tom izbornom dijelu, koji će također biti sastavni dio izbornog dijela kurikuluma te prolazi redovitu proceduru koja podrazumijeva javnu raspravu i odobrenje Ministarstva. Dakle roditelji će imati pravo odlučiti hoće li dijete slušati izborni sadržaj ili ne te, ukoliko bude predložen alternativni modul, hoće li slušati taj sadržaj ili ne. U slučaju donošenja predmeta koji se ne izvode međupredmetno ova mogućnost uopće ne postoji’, kažu u Ministarstvu.

Objašnjavaju da je ta odredba predložena sukladno Odluci Ustavnog suda iz 2013., u kojoj se Sud referira na pravo roditelja da sudjeluju u odlučivanju kada se radi o odgoju i obrazovanju njihove djece te ‘kako postoje pozitivne obveze države u području javnog školskog sustava te da iz odgovornosti roditelja da osiguraju pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti proizlazi i obveza države da pri oblikovanju nastavnih programa uvažavaju različita uvjerenja roditelja te njihovo ustavno pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju vlastite djece’.

‘Tu ustavnu obvezu država može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema tome, omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja ustavna je obveza države proceduralne naravi, a posebno je naglašena kod nastavnih sadržaja s kojima su povezana različita ‘uvjerenja’ odnosno ‘vjerovanja’ roditelja’, stoji u Odluci Ustavnog suda, prenosi tportal.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr