Mladen Bajić, bivši glavni državni odvjetnik, poslao je svoju službenu kandidaturu za Ustavnog suca. Noćas u ponoć završio je rok za prijave na dva prazna mjesta na Ustavnom sudu. Osim njega, za ta dva mjesta, prijavilo se još deset kandidata.
Što se zna o Mladenu Bajiću?
Kako smo već pisali, za izbor predsjednika Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina u Saboru pa je premijer Zoran Milanović prošle godine otvoreno pozvao HDZ i predsjednika stranke Tomislava Karamarka na suradnju: ”Pozvao bih gospodu iz HDZ-a da daju doprinos funkcioniranju hrvatskih institucija. Jedna od njih je i Ustavni sud koji mjesecima ima prazno mjesto suca ili sutkinje. To treba popuniti, nema niti jednog razloga da se ne dogovorimo oko dvotrećinske većine jer to moja koalicija ne može sama. Moja stranka stoji iza bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića za kojeg smatramo da bi bio dobar ustavni sudac. Zanima me što o tome misli predsjednik HDZ-a”.
Karamarko mu je na to odgovorio kako stranka o prijedlogu SDP-a da bivši državni odvjetnik Mladen Bajić bude postavljen na mjesto trinaestog suca Ustavnog suda tek treba raspraviti i donijeti odluku.
Mladen Bajić rođen je 28. prosinca 1950. u Splitu gdje je i završio srednju školu te 1975. godine diplomirao na Pravnom fakultetu. Zaposlio se kao pripravnik u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku, a zatim u tužiteljstvu u Splitu kao javnotužilački pripravnik i stručni suradnik. 1979. godine imenovan je zamjenikom splitskog općinskog javnog tužitelja. Radio je na kaznenim predmetima gospodarskog kriminaliteta u Odjelu za gospodarski kriminalitet, a prije isteka prvog osmogodišnjeg mandata, 1987., imenovan je za zamjenika u Okružnom javnom tužilaštvu u Splitu.
U razdoblju od 1991. do 1996. godine bio je zamjenik vojnog tužitelja u Splitu nakon čega je nastavio raditi u državnom odvjetništvu gdje je imenovan za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika. 2001. godine imenovan je županijskim državnim odvjetnikom. Tadašnji ravnatelje policije Ranko Ostojić, danas ministar, pohvalio ga premijeru Ivici Račanu koji ga je 2002. godine imenovao glavnim državnim odvjetnikom, gdje je zamijenio Radovana Ortynskog. Bajić je bio glavni koordinator za uhićenje Ante Gotovine. Račan je govorio da Bajić nema dovoljno političke volje za obračun s organiziranim kriminalom, a Ivo Sanader ga je podržavao i bio je ”iznimno zadovoljan upravo s tim djelokrugom Bajićeva rada” te da ga je zato HDZ-ova vlada i predložila za drugi mandat.
Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, nije imao potporu SDP-a jer ”previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Ive Sanadera”, u Bajićevu obranu tada je stala premijerka Jadranka Kosor. Dvadeset mjeseci poslije, Bajić je pokrenuo istragu i protiv HDZ-a. Njegov dugogodišnji suradnik Dinko Cvitan 2014. godine zamjenjuje ga na poziciji glavnog državnog odvjetnika. Mladen Bajić je kao državni odvjetnik promijenio dva predsjednika države i četiri premijera.
Kandidat je i riječka profesorica koja je vršila pritisak na Ustavni sud za vrijeme referenduma
Sanja Barić je izvanredna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Ketedre za Ustavno pravo, te vanjska članica Odbora za Ustav. Studij prava završila je na Riječkom pravnom fakultetu 1998. godine. Doktor je pravnih znanosti, a doktorirala je Ustavno pravo u studenome 2005. na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Od četvero dosadašnjih kandidata Barić je najpoznatija u široj javnosti budući da je često istupala oko ustavno-pravnih pitanja.
”On je pravno gotovo potpuno besmislen. Prvo, ova Vlada, baš kao ni prošla, nije ni u jednom trenutku namjeravala proširiti brak na istospolne zajednice, niti pružiti pravo posvajanja. Jasno je da društvo za to nije spremno, a hoće li i kada biti, ionako pripada budućnosti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ovakve nove ustavne odredbe”, spominjala je tada kao svoje objašnjenje.
Osim toga, često je u javnosti spekulirala o broju potpisa birača potrebnih za raspisivanje referenduma, a njezin broj je bio uvijek bilzu onom kojim je baratao SDP, odnosno ministar Bauk ili zastupnik Grbin, tj. 450.000 potpisa.
Tko su ostali kandidati?
Sutkinja Ivana Čalić poznata je jer je presudila Ivi Sanaderu i HDZ-u, bila je članica vijeća kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić, a koje je Sanadera nepravomoćno osudilo na 10 godina u predmetima ”Hypo“ i ”Ina – MOL”. Osim toga ubojicama Ive Pukanića i Nike Franiće dodijelila je višegodišnje zatvorske kazne.
Kandidirala se i bivša pravobraniteljica Mila Jelavić, bivša ustavna sutkinja Nevenka Šernhorst koja se već nekoliko puta neuspješno javljala na natječaj, jednako kao i sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačić, zatim odvjetnik Boris Kozjak koji se javljao i za natječaj za pučkog pravobranitelja, javni bilježnik Anđelko Stanić, odvjetnici Želimir Brozović i Šime Savić, te Dubravko Ljubić koji još od 1996. radi na Ustavnom sudu, prvo kao stručni savjetnik, pa voditelj Službe za prethodni ispitni postupak te od lani kao viši ustavnosudski savjetnik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
