Kurikulna reforma ide brže nego što bi mnogi željeli, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak novinarima ispred Banskih dvora, pozvavši sve da se pridruže obrazovnoj reformi za koju je potrebno suglasje jer ideološke podjele učenike i budućnost Hrvatske dovode u poziciju talaca partikularnih interesa.
> Dr. Sanja Bilač: Ministrica Divjak uništava školstvo i ugrožava nacionalnu sigurnost
Reforma ide brzo, pripremljeni su materijali za kurikularnu reformu, koji su prije bili dokumenti, sada idu na recenzije, a odgovoreno je i na javnu raspravu te se ti dokumenti unapređuju, rekla je Divjak.
“Međutim, dokumenti su tek prvi korak. Tek nakon toga dolazi ono što je važno: edukacija za nastavnike, priprema materijala, poziv za škole. Vjerujem da će 60-70 škola iduće godine, odnosno za manje od deset mjeseci, krenuti u eksperimentalnu provedbu”, rekla je ministrica novinarima odgovarajući na pitanje novinara ne ide li reforma presporo.
Na pitanje koliko će ona trajati, odgovorila je kako je ona kontinuirani proces. “Ići ćemo s eksperimentalnim dijelom, a sve što prođe eksperimentalni dio ide u punu provedbu, nakon toga nešto drugo ide u eksperiment”, objasnila je.
> HAZU: Stanje u reformi obrazovanja prijeti funkcionalnim kaosom
Kurikulna reforma, smatra, ide brže nego što bi mnogi željeli, jer kako je rekla, “uvijek ima onih kojima je iz različitih ili interesnih poslovnih razloga važno da se ništa ne mijenja i onih kojima je iz političkih razloga važno da se ništa ne mijenja”.
> Vladimir Paar: Ministarstvo uvodi kurikulnu metodologiju koja provjereno ne funkcionira
“Ja zagovaram politiku kontinuiteta, ali svaki kontinuitet podrazumijeva da sljedeći korak mora biti takav da se unaprijedi ono što je bilo prije. Ja sve pozivam da nam se pridruže, kao što su roditelji potvrdili da je uvođenje informatike nešto pozitivno, tako treba imati i suglasje oko obrazovne reforme”, istaknula je.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
Krenemo li putem ideoloških podjela, “onda su naši učenici taoci, a onda smo stavili i budućnost Hrvatske u poziciju taoca za neke partikularne interese ili neke sitne osobne ili političke ideološke podjele”, dodala je.
Podrška osamdeset posto roditelja uvođenju informatike “vijest dana”
“Za mene je vijest dana velika podrška roditelja uvođenju informatike kao obveznog predmeta. Osamdeset posto roditelja misli da je informatika nešto što treba uvesti kao obavezan predmet u škole i ne sjećam se da je neki drugi projekt dobio podršku u tom obimu”, ističe Divjak.
Napomenula je kako su u međuvremenu nabavljena i mikroračunala za sve šeste razrede koja se danas pakiraju i šalju školama. “Nastavnici su obučeni, prema tome imamo projekt za ovu godinu koji je važan i transformacijski”, dodala je.
Divjak je istaknula da je u nacionalnom planu reformi posebno naglašeno strukovno obrazovanje koje se dosad slabo razmatralo te podsjetila da je 70 posto učenika svih srednjih škola u strukovnom obrazovanju.
“Nama je sada cilj povući i sredstva za to. Napisali smo dva projekta – jedan za kurikulnu reformu i drugi za strukovno obrazovanje, odnosno za opremanje škola i za centre kompetentnosti vezane uz strukovno obrazovanje koji bi se trebali otvarati u Hrvatskoj”, rekla je ministrica.
Divjak: Očekujem da će ovaj tjedan biti poznati svi članovi PSP-a
Na pitanje što je s HDZ-ovim članovima Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ministrica je odgovorila kako očekuje da će ovaj tjedan svi članovi povjerenstva biti poznati, s obzirom na to da je premijer Andrej Plenković prošli tjedan to najavio.
“Ja sam predložila, a HNS podržao, da ćemo mi u povjerenstvo predlagati isključivo čelnike institucija i tijela važnih za provedbu strategije, što je u skladu sa zadaćama povjerenstva. To je jedino što ima smisla”, rekla je Divjak i dodala da su zadaće PSP-a koordinacija aktivnosti, izvještavanje te koordinacija s drugim strategijama.
> Hoće li političkom trgovinom imenovana HNS-ova Blaženka Divjak uz Jokića vratiti i Budaka?
Opasnost od „cyber-ovisnosti“
Podsjetimo, Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na 7. redovitoj sjednici održanoj 9. listopada 2017. u Zagrebu raspravljalo je o kretanjima i otvorenim pitanjima reforme odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj te zaključilo da je nužno javnosti uputiti izjavu u kojoj se između ostalog upozorava na opasnost od „cyber-ovisnosti“.
Suprotno Vladinu programu iz lipnja 2017., u kojem se izričito kaže kako je „potrebno nastaviti s cjelovitom reformom obrazovanja, uključujući kurikulnu reformu“, u ovom se trenutku provodi reforma koja se svodi na opremanje škola informatičkom opremom i uvođenje informatike kao obvezatnoga predmeta u V. i VI. razred osnovne škole, što je protivno dobroj praksi zemalja EU.
To se čini bez cjelovitoga plana digitalnoga opismenjavanja i sprječavanja loših posljedica pretjerane uporabe informacijsko-telekomunikacijske tehnologije na psihičku, fizičku i socijalnu dobrobit djece, osobito ovisnosti o internetu, upozorilo je Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Parcijalna promjena nastavnoga plana i programa narušava sve koncepcije reforme odgoja i obrazovanja i cjelovitost zahvata u sustav. Uvođenje informatike kao novoga obvezatnoga predmeta u dva razreda dodatno je opterećenje učenika, povećanje broja predmeta i satnice, a nije usklađeno ni s najnovijim spoznajama neuroznanosti.
Uvođenje tzv. „pilot-projekta“ kurikulne reforme nema uporište ni u zakonima ni u Strategiji, pa je nejasno na što se oslanja.
Eksperimentalna provedba kurikula nad maloljetnicima, bez informiranoga pristanka roditelja i djece, može, kao neovlašteno istraživanje izazvati etičke i pravne prijepore.
Prijedlog kurikula informatike iz 2016. nema recenziranu i verificiranu metodologiju. Javna rasprava o njem, kao ni o ostala 54 kurikulna prijedloga nije dovršena, a Carnet i agencije iz sustava Ministarstva znanosti i obrazovanja već pripremaju digitalne obrazovne sadržaje prema neraspravljenom i neusvojenom prijedlogu kurikula informatike.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u rujnu 2017. reaktiviralo je stručne radne skupine, koje nisu bile imenovane temeljem javnoga natječaja, a u opisu posla stajalo je da im mandat završava istekom 2015. godine. Pri tom se odustalo od provedbe Strategije iz 2014. isključivanjem Posebnoga stručnoga povjerenstva i Ekspertne radne skupine.
Iz svega navedenoga slijedi da se ni Ministarstvo, ni Vlada, ni Sabor ne pridržavaju ne samo Strategije iz 2014., nego ni drugih ključnih propisa i isprava odgojno-obrazovne politike, niti sustavno prate njihovu primjenu. To stanje prijeti funkcionalnim kaosom, izaziva pravnu i stručnu nesigurnost svih sudionika reformskih promjena, što smanjuje povjerenje učenika, roditelja i učitelja u sustav i može imati nesagledive negativne posljedice za budućnost obrazovne reforme, upozorava Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti čiju izjavu u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
