Biti Hrvat, ili barem imati hrvatsku putovnicu je najgore poslije bilo kakvih izbora. Tipični i očekivani scenarij koji se uvijek vrti oko minornog broj pravednika koji odlučuju tko ju može posjedovati, a tko ne. Isti pravednici bi odlučivali također i kada treba izvaditi putovnicu iz ormarića, a kada ne. Putovnica nema uvijek istu vrijednost, te oscilira od referenduma za stvaranje države, predsjedničkih ili parlamentarnih izbora, građanskih inicijativa, odlaska na maturalna putovanja ili za rad na prestižnim njemačkim bauštelama.
Mostar središte hrvatskog parlamentarizma – ni kriv ni dužan
Pozadina predsjedničkih izbora još uvijek ne donosi nikakvu misaonu promjenu društva. Tako je Mostar, ni kriv ni dužan, postao na trenutak središte parlamentarizma u „dijaspori“ koji je okupio veliki broj kockastih glava, gangaša u bijelim čarapama i prepunim parkingom Mercedesa. Jedna stvar koju svaka osoba može primijetiti jest jučerašnja, već dovoljno prožvakana riječ – dijaspora. U prijevodu s grčkog, dijaspora bi značila rasipanje. U demografskom smislu, dijaspora bi označavala grupaciju ljudi koji su zbog raznih razloga bili prisiljeni napustiti svoju domovinu ili su se jednostavno rodili u drugoj državi. Nazvati dijasporom ljude koji su na svojem tlu stoljećima je nepoznavanje opće terminologije ili svjesno manipuliranje medijskim prostorom. Sasvim pristojno bi bilo takvu dijasporu nazvati Hrvatim izvan Republike Hrvatske.
Na političkom planu, doduše, nije bilo promjena u Bosni i Hercegovini. Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović je osvojila 93,80% ukupnih glasova, dok je protukandidat, Ivo Josipović, osvojio 6,20% glasova. Ovakav rezultat nije neočekivan, te je samo potvrdio ono što se mjesecima provlačilo po raznim bosanskohercegovačkim medijima. Dio javnosti je očekivao veći postotak gospodina Ive Josipovića u Bosni i Hercegovini, smatrajući kako je to i zaslužio svojim radom, punoj podršci ravnopravnosti Hrvata i korektnim političkim odnosima s najjačom hrvatskom političkom strankom u Bosni i Hercegovini.
Manje glasova od jednog zagrebačkog kvarta
Prvi put se dogodilo i to da je Mostar kao izborno središte Hercegovine, unatoč nikad manjem broju birača, navodno izabrao prvu predsjednicu Republike Hrvatske. Pri tome treba napomenuti kako je cijela Hercegovina bila ograničena na 10 izbornih mjesta u osnovnoj školi uz još 5 u Sarajevu, Banja Luci i Tuzli zahvaljujući osobama duboke političke prošlosti, što na slobodi, što lišenih slobode. Hrvati izvan Republike Hrvatske su sudjelovali s ukupno 33.737 glasova, od čega 17.281 glas u Bosni i Hercegovini. Gospođa Kolinda Grabar-Kitarović je u Bosni i Hercegovini dobila 16.160 glasova. Ukupno gledajući, presudni glasovi, točnije 12.500 glasova iz Mostara kao žile kucavice se mogu svesti na jedan manji kvart u Zagrebu, dok bi vlasnici ostalih par tisuća glasova iz regionalnih središta Sarajeva, Banja Luke i Tuzle mogli stati u zagrebačku Mamuticu. Uzimajući u obzir razliku glasova između predsjedničkih kandidata od 32.435 glasa, bosanskohercegovačkih 16.160 glasova ne igra apsolutno nikakvu ključnu ulogu. Glasovi izvan Republike Hrvatske ne igraju veliku ulogu i kada kandidat ima preko 90.000 glasova kao što je gospodin Milan Bandić imao prije 5 godina.
Babaroge iz Hercegovine
Sljedeća činjenica koja unosi dodatni animozitet jest redoslijed objavljivanja obrađenih izbornih jedinica. Bosna i Hercegovina nikakvom svojom krivicom, već zbog logičnih fizičkih i tehničkih razloga dolazi pred sami kraj. U mnogim emisijama koje su pratile tijek izborne večeri mogli smo čuti kako tek dolaze potencijalni presudni glasovi s izbornih mjesta izvan Republike Hrvatske. Osobno ne bih imao ništa protiv kad bi se pričekalo zatvaranje svih izbornih jedinica, te da prebrojavanje glasova krene u isto vrijeme i samim time preliminarni rezultati glasova iz inozemstva budu na početku objavljivanja.
Prema tome, potencijalni presudni glasovi bi mogli dolaziti iz bilo koje županije i bilo kojeg grada. Dobar primjer za to može poslužiti Istarska županija. Gospođa Kolinda Grabar-Kitarović u toj županiji je dobila ukupno 21.152 glasa, što je za 4992 glasa više od sveukupnih glasova iz Bosne i Hercegovine. Zaključujući sofistički možemo smatrati da je Istra izabrala predsjednicu iako je gospodin Ivo Josipović imao 81.888 glasova. To isto možemo tvrditi i za ostalih 20 županija i Grad Zagreb
Izgleda da je još uvijek unosan posao djeci nastavljati pričati o babarogama iz Hercegovine, njihovim urođenim mafijaškim idealima i stvarnim upravljačima na potezu Štrigova – rt Oštro – Savudrija – Ilok.
* Zoran Kolobara student je povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru
