Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec “zajodlao” je danas pred Palačom mira u Haagu nakon današnje rasprave o hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu pred Arbitražnim sudom. To njegovo “jodlanje”, nakon prvog sudskoga poluvremena, prenijeli su mnogi slovenski portali. Na svojevrstan način u to se uključila i hrvatska nacionalna agencija – Hina, na čijim se stranicama mogu pročitati uglavnom slovenski stavovi, bolje reći interesi, kao da u Hrvatskoj nema pravnih stručnjaka koji bi taj granični spor i problem mogli osvijetliti i s drugoga motrišta.
Je li slovenski pravni tim zaista uvjerio arbitre?
Na stranicama slovenskih portala od rana popodneva dominiraju Erjavčeve riječi da je “veliki optimist”. Napominje da je “uvjerljiva argumentacija” njihovih pravnih stručnjaka “uvjerila arbitre”. Koliko su danas slovenski pravni stručnjaci uvjerili arbitre u slovenske “vitalne interese”, trebat će čekati pravorijek Arbitražnoga suda. Ovih dana Erjavec se razmahivao i “povijesnim pravom”, misleći da Slovenija ima nepobitno pravo na dodir s otvorenim morem i na cjelovit Piranski zaljev. Hrvatska se nikada u svojim zahtijevima nije pozivala na “povijesno pravo”, iako na to ima utemeljenije razloge nego Slovenija. Povijesnim pravom u nedavnoj prošlosti razmahivao se Slobodan Milošević, koji je nakon toga započeo agresiju na Hrvatsku i BiH. Upitan je li hrvatska strana čuva nekog asa u rukavu, Erjavec je rezolutno odgovorio: “Tih asova, tih aduta više nema. Danas je bio zadnji dan za adute”. Poneseni Erjavec je izjavio da je ozračje u sudnici bilo kao “u filmu, jako napeto, jako zanimljivo”. Pritom je dodao: “Moram reći, da se naježiš”. Na kraju je povjerio novinarima da se razmišlja o najvišim državnim odličjima za pravni tim.
Slovencima je jedino ostalo pozivati se na nepostojeći sporazum Račan-Drnovšek
Do nedavno je slovenski parlament prijetio da ne će priznati odluku Arbitražnog suda ako Slovenija ne dobije “dodir s otvorenim morem”. Nakon prvog tjedna iznošenja argumenata, danas misle da su svoje ciljeve ostvarili. Međutim nogometnim riječnikom: još predstoji druga poluvrijeme, druga runda – borba prsa o prsa, koja počinje u ponedjeljak. Kako za slovensku stranu izgleda “dodir s otvorenim morem” jučer je na internestkim stranicama bez uvijanja prikazalo ljubljansko “Delo”, što je već danas nekritički prenio (čitaj preveo) zagrebački “Jutarnji list”, koji je u posebnim “poslovnim” odnosima s Agrokorom, a ovaj pak u završnoj akciji preuzimanja ljubljanskog “Merkatora”. U “Jutarnjem listu” dominira naslov “Već slave. Slovenci optimistično najavljuju presudu Suda u Haagu: ‘Dobit ćemo najmanje granicu iz sporazuma Račan-Drnovšek'”. I vrapcima na grani poznato je da ne postoji sporazum Račan-Drnovšek. Istini za volju postojala je jedna nebulozna ideja u nacrtu, ali je ona i od politike i struke odbačena u samom začetku, jer bi za Hrvatsku to bila čista izdaja nacionalnih interesa i predaja državnog teritorija drugoj državi.
Što kaže Vladimir Degan?
Professor emeritus Vladimir Đuro Degan, veliki poznavatelj međunarodno-pravne judikature, smatra kako je teško očekivati da bi sud dodijelio Sloveniji morske prostore koji primjenom načela prema kojemu kopno dominira morem pripadaju Hrvatskoj, ili čak da bi joj dodijelio dijelove hrvatske obale u Sjevernoj Istri da bi u njihovu podužetku ona došla do morskih prostora koje priželjkuje. “Stalno valja ponavljati činjenicu da je slovensko-hrvatska granica etnički najčistija, i to ne samo u prostoru Savudrijske vale, te da ju je Slovenija pri proglašenju neovisnosti nizom svojih akat priznala kao nepromjenjivu”, zapisao je u znanstvenom članku “Pravičnost i međunarodno pravo u razgraničenjima morskih prostora” (Poredbeno pomorsko pravo, 2010.). Glede prijeporna dijela Sporazuma o “vezi” (junction) Slovenije prema otvorenom moru, Degan smatra da se radi o izrazu “kojem će Arbitražni tribunal pridati pravno značenje”. Međutim, kako napominje, taj sporni izraz treba shvatiti u funkcionalnom, a ne teritorijalnom značenju.
Nekadašnji sudac Stalnog arbitražnog suda, poznati zagrebački profesor upravnog prava Ivo Krbek (1890.-1966.) u svojim tekstovima isticao je kako bez međunarodnog prava “ne može funkcionirati međunarodna zajednica”.
Slovenci su ti kojima u Sporazumu o arbitraži, kad je riječ o primjenjivom pravu, najviše smeta upućivanje na međunarodno pravo. Smatraju da bi granični spor trebalo presuditi po svim, ali ne pravilima i načelima međunarodnog prava, jer se nadaju da jedino tako mogu ostvariti svoje “vitalne interese” i “povijesno pravo”.
“Kad se pojedina država ne bi morala uopće obazirati na međunarodno pravo, ili kad bi ga mogla po svojoj miloj volji uzimati ili ne uzimati u obzir, međunarodno pravo izgubilo bi uopće kvalitet prava”, napisao je u članku “O državnom suverenitetu” (Forum, 1965.) Ivo Krbek, koji je kao Hrvat bio član i Slovenske akdemije znanosti i umjetnosti.
