Podnoseći u ponedjeljak izvješće o dosadašnjim aktivnostima na izradi Cjelovite kurikularne reforme, voditelj radne skupine Boris Jokić od saborskog je Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu zatražio širu političku podršku jer se, kazao je, radi o dugotrajnom procesu koji će trajati bar još jedan politički mandat, a cilj bi trebao biti da se kontinuitet ne prekida.
Traženu podršku Jokić je i dobio, međutim upućena mu je uglavnom iz redova vladajućeg SDP-a te zastupnika manjina Veljka Kajtazija i IDS-ovog Valtera Boljunčića jer drugi stalni članovi Odbora sjednici nisu nazočili.
“Ovaj projekt je apolitičan, vodi ga apolitična osoba, a pri formiranju stručnih radnih skupina nisu razmatrani politički kriteriji. Riječ je o ključnom projektu za budućnost hrvatskog školstva i ako budemo išli prekidati te procese eventualnom smjenom vlasti mi nikada nećemo napraviti reformu”, istaknuo je ministar znanosti obrazovanja i sporta Vedran Mornar.
Najavio je da će se za reformu iz europskih fondova za razdoblje od 2016. do 2020. osigurati 130 milijuna eura.
Reforma je, rekao je Jokić, u punom zamahu. “Izbori su blizu i bez obzira na njihov rezultat očekujem da će se ona nastaviti jer bi njezina obustava značila odgađanje nečeg što je trebalo biti još prije 20 godina”, istaknuo je.
Reformom se, kako je pojasnio, predviđa pet novih odgojno obrazovnih ciklusa – predškola i prva dva razreda osnovne škole, potom treći, četvrti i peti razred, zatim šesti, sedmi i osmi razred, pa slijede prvi i drugi srednje škole te treći i četvrti.
“Odgojno obrazovni ciklusi služe kurikularnom planiranju odnosno jasnom iskazivanju ishoda i očekivanja od učenika. Hrvatska će prvi put imati sustav odgoja i obrazovanja koji će u cjelokupnoj vertikali – od prvog osnovne do 4. razreda srednje škole biti jasno izrečena očekivanja koja su usmjerena na učenike, roditelje i nastavnike”, rekao je Jokić.
Osnovna bi škola tako, objasnio je, trebala trajati devet godina, ali u desetogodišnjoj perspektivi, a ne odjednom. Učenici će se upisivati u školu pola godine ranije, dakle između šeste i sedme godine, pet će godina trajati razredna nastava, a četiri godine predmetna nastava. Postojeće trajanje srednje škole planira se zadržati.
Učenicima s poteškoćama kao i darovitim učenicima trebala bi se, kurikularnom reformom, osigurati sustavna rješenja.
Veljka Kajtazija posebno su zanimali skori javni pozivi za stručne radne skupine za predstavnike manjina koji bi trebali sudjelovati u izradi kurikuluma na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
“Bez obzira na skepticizme ja se nadam da ćete uspjeti, a posebna zahvala resornom ministru koji se ne miješa već struci ostavlja da radi posao”, rekao je Gvozden Flego (SDP).
Predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti Neven Budak na sjednici je kratko predstavio projekt provedbe strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije “Nove boje znanja”.
“Imamo 62 tisuće ljudi starijih od 25 godina koji nikada nisu išli u osnovnu školu, 120 tisuća nikad je nije završilo i pitamo se onda odakle ovakvi problemi i nezaposlenost”, kazao je Budak dodajući kako je upravo zbog toga važno provesti Strategiju.
