Kajin o izbornom sustavu: “Nekima je trebalo 80.000 glasova za jedno mjesto u Saboru, a neki mogu ući i s 300”

Foto: fah

“Ljudi koji stoje iza inicijative Narod odlučuje žele da manjine u Hrvatskoj postanu građani drugog reda. Njihova opasna fikcija na sve drugačije i različite neće stati. Slijedi možda udar na financiranja programa za nacionalne manjine ili na prava na dvojezičnost pripadnika talijanske manjine u Istri”, rekao je Boris Miletić, gradonačelnik Pule, saborski zastupnik, i vođa IDS-a u utorak na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.  “IDS štiti istarske vrijednosti poput  multikulturalnosti i mirnog suživota, a ova referendumska inicijativa udara upravo na njih”, rekao je Miletić. “Mi ćemo tim putem nastaviti razvijati Istru te zajedno s GLAS-om i Pametnim, u duhu tolerencije graditi naprednu i modernu Hrvatsku”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> IDS, Pametno i GLAS napale GI Narod odlučuje: ‘To je dio šire europske priče koja desnim radikalizmom želi uzdrmati temelje Europe’

Kajin: Pet zastupnika manjina, i vratitit Županijski dom

Zamolili smo jednog drugog poznatog istarskog političara, Damira Kajina, da nam tu izjavu prokomentira i izloži svoj stav o inicijativi. Evo što nam je rekao:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Idealno, hrvatski parlament bi trebao imati 120 zastupnika od kojih pet manjinskih biranih neposredno, kao što je to bio slučaj 2000. Tada smo imali smo i drugi dom parlamenta.

Međutim 2001. je ukinut gornji, županijski dom Sabora. Ja bih uvijek zagovarao da se vrati Županijski dom po uzoru na slovenski Gornji dom, gdje bi sjedili zastupnici bez prava na naknadu, i s limitiranim sudjelovanjem u pojedinim raspravama. Oni dakle ne bi mogli raspravljati o svim točkama dnevnog reda, već tematski. Uzor je slovenski parlament.

Ja sam jedan od onih koji su pisali statut Istarske županije, i jedini koji ga je potpisao i branio pred Ustavnim sudom, i tvrdim da isti kad je riječ o manjinama može biti uzor svima ne samo u Hrvatskoj nego izvan Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istina je da je pod pritiskom međunarodne zajednice Hrvatska 95. – 96. uvela manjinske standarde koji znatno nadilaze europske standarde i to danas ne može biti dovedeno u pitanje, jer međunarodni ugovor imaju snagu iznad zakona, ali to onda vrijedi i za tzv. vatikanske ugovore.

Ja se jako dobro sjećam da je Mato Arlović, sadašnji sudac Ustavnog suda 2002. mijenjao izborno zakonodavstvo i 5 predstavnika manjina digao na osam prvenstveno držeći da će svi manjinci uvijek biti uz SDP. A na kraju su podržali i Sanadera, i Kosor, i Oreškovića, i Plenkovića!

A sjećam se kao danas kad smo 1998. sudjelovali u ustavnim promjenama da smo na Milorada Pupovca čekali gotovo 2 sata kada ga je HDZ doveo da podrži izmjene Ustava, pa i u onom dijelu gdje se naziv Sabora mijenja u Hrvatski državni sabor po uzoru na NDH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sjećam se da su ga pod rotirkama doveli u Sabor. Imali su dvotrećinsku većinu i bez toga, plus jedan glas, ali htjeli su da Milorad Pupovac da glas za to, ne čak toliko zato da bi imali dva glasa preko dvotrećinske većine, nego su htjeli da baš on za to glasa.

Međutim, način na koji se manjinci danas svrstavaju na mene ostavlja dojam da štite isključivo svoje privatne interese, kao i partikularne interese jedne grupice sebi bliskih pojedinaca. To mene vrijeđa i ponižava, ali ću ih uvijeki braniti od bilo koje diskriminacije i diskreditacije – što ne znači da ne mogu i ne smijem iznositi mišljenje o njima, počev od Furia Radina kojem je supruga visoka dužnosnica vladajuće nomenklature, a on potpredsjednik Sabora.

Manjinska prava su definirana Ustavom, Ustavnim zakonima i međunarodnim ugovorima koje smatram nije moguće jednostrano mijenjati referendumom. Položaj manjinskih zastupnika je tako čvrsto reguliran da nitko tu materiju ne može mijenjati. No izborni sustav kakav ima Hrvatska u EU ima samo još Slovenija, i ona bira dva zastupnika – jedan iz redova talijanske i jedan iz mađarske manjine.

Jasno je da manjinski zastupnik mora glasati i o proračunu i o vladi, neovisno što neki od njih ulaze s nepunih tristo glasova.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: No oni tim glasovima trguju, a za to nisu dobili mandat, oni koji su glasali za manjinske umjesto nacionalnih listi vjerojatno se niti nisu opredijelili za HDZ niti SDP već za opciju koja će štititi interese njih kao manjine?


Kajin:
Postoji problem o kom se ne govori. Ako je izlazak na parlamentarne izbore 55 do 60 posto, za manjinske liste od registriranih manjinskih birača glasuje od
deset do najviše 25 posto.

To znači da od 75 do 90 posto manjinaca glasa za građanske liste ili ne izlazi na izbore, pa je legitimno raspravljati o izbornom modelu koji ni u jednoj zemlji nije savršen pa ni u Hrvatskoj. Furio Radin je dobio manje od 10 posto glasova registriranih birača iz redova talijanske manjine, a izašlo ih je samo 15 posto, ostali su glasali za većinske liste. Kod Roma je još manje, dovoljno je nešto preko tristo glasova.

On je izabran s 1.600 glasova talijanske zajednice a na parlamentarnim izborima, zavisi na kojo ste listi, treba vam oko 13-14.000 glasova da biste ušli u parlament. Živi zid je jedne godine na izborima osvojio nekih 80.000 glasova, a u Sabor je ušao samo Sinčić!

Sinčiću je trebalo 80 tisuća glasova da uđe u Sabor a nekom treba 300 glasova, to je takav model koji imamo”, zaključio je Kajin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.