Protiv četiri odgovorne osobe u udruzi Cezura plus koja se bavi borbom protiv korupcije i zalaže za slobodu medija – podnesena je kaznena prijava zbog pronevjere gotovo 760 tisuća kuna iz državnog proračuna i EU fondova.
Udruga se inače zalaže za uvođenje građanskog odgoja u škole, a odgovorne su osobe udruge: Blagica Kujundžić, predsjednica udruge, Željana Buntić-Pejaković, dopredsjednica udruge, Neda Milišić Buklijaš, programska direktorica, Jadranka Vrsalović, voditeljica financija i Suzana Grašo, voditeljica ureda.
Policijski službenici Službe organiziranog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske dovršili su kriminalističko istraživanje nad četiri žene, odgovorne osobe udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “Cenzura plus”, javlja Slobodna Dalmacija.
Riječ je o ženama u dobi od 44, 60, 35 i 61 godinu, koje se sumnjiči da su gotovo četiri godine, točnije od kolovoza 2011. do studenoga 2015. neistinito prikazale činjenice i dovele u zabludu odgovorne osobe te hrvatske i europske institucije prikazujući netočno utrošak novčanih sredstava projekata financiranih sredstvima iz proračuna RH i fondova EU, oštetivši navedene institucije u iznosu od gotovo 760 tisuća kuna. I to s ciljem da za udrugu ostvare državnu potporu, odnosno sebi i drugima pribave ne pripadajuću imovinsku korist.
Protiv spomenutih žena podnijeta je kaznena prijava za kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, subvencijske prijevare i krivotvorenje službene ili poslovne isprave nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu.
Jednu od prijavljenih žena nazvali su iz Slobodne Dalmacije, uredno joj rekli zašto se nju i njezine kolegice sumnjiči, a onda je ona kratko, hladno i odrješito rekla: “O tome ne mogu i ne želim govoriti. Hvala vam lijepa!”
Kako vlast dijeli novac uvijek istima
Udruga Cenzura Plus na svojim se stranicama reklamira kao udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda.
“Danas se ne autamo samo kao LGBTIQ – danas se autamo kao građanke i građani koji neće mirno stajati i šutke gledati kako se kotač povijesti okreće unazad. Autamo se kao feministkinje, autamo se kao antifašisti, autamo se kao protivnici klerikalne desnice, autamo se kao borkinje za radnička prava. […] Mi smo lezbe, mi smo pederi, mi smo bi, mi smo trans, mi smo queer, mi smo sto drugih stvari uz to i mi nismo zadovoljni ovim stanjem u državi! Ovdje smo zajedno jer ovo nije samo Povorka ponosa – ovo je najveći politički prosvjed u Hrvatskoj. Došli smo ovdje odlučno i glasno poručiti da nikada nismo bili jači i da nas ne mogu uplašiti, ušutkati niti razjediniti.”, pozivala je Cenzura plus svoje čitatelje na homoseksualni prosvjed 2015.
Narod.hr već je upozoravao na nepravilnosti povezane s tom udrugom, koja je od Ministarstva kulture dobivala potpore, a udruga je korisnik i institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
> (FOTO) Aktivisti Platforme 112 prosvjedovali protiv novih ministara
Na njihovim stranicama uglavnom medijski prostor dobivale su ekstremno lijeve političke opcije, poput Nove ljevice i sličnih.
Na natječajima ministarstva kulture bespovratna sredstva dijeljena su medijima koji se vrlo malo bave kulturom, a jako puno politikom i rodnom ideologijom.
Iznimno posjećen portal Bitno.net u svojem se komentaru na natječaje kojima Ministarstvo kulture nagrađuje svoje istomišljenike, spomenuo je i udrugu Cenzura Plus, navodeći da bi “više od 400 tisuća ljudi koji svaki mjesec posjete i čitaju njihov portal željeli da njihov novac koji su “platili kroz porez ode i na nas ili slične medije, a ne samo na one poput queer.hr koje će ih proglašavati „katoličkim talibanima“, „mračnjacima“. Ili ekstremno lijevim udrugama poput Cenzura Plus kojima će ministarstvo, kako sada stvari stoje, financirati radio, televiziju i portal! Koje nitko ne čita, gleda niti sluša.”
Podsjetimo, Udruga Cenzura Plus članica je, kako navodi na svojim stranicama mreže organizacija civilnog društva Platforme 112.
Udruge okupljene u Platformi 112, napale su 10. svibnja 2017. “Vladu premijera Plenkovića” kako “ne uspijeva na vrijeme raspisivati natječaje financirane iz EU fondova”. Samo dan kasnije, 11. svibnja, na zatvorenom dijelu 36. sjednice Vlade, raspravljalo se upravo o stanju iskorištenosti sredstava EU fondova u Republici Hrvatskoj.
Možemo zaključiti kako je bio potreban samo jedan mig da se Vlada premijera Plenkovića pozabavi zahtjevima Platforme 112, dok istovremeno nisu uklonjene puno veće nepravilnosti u upravljanju EU fondovima, naslijeđene od SDP-ove Vlade.
Bivši ministar Zlatko Hasanbegović prvi se usudio pokrenuti isušivanje kulturne močvare u kojoj su tzv. nevladine udruge, podobni kulturni djelatnici i političari godinama krali i na sebe trošili novac poreznih obveznika. Zbog tih njegovih poteza vodila se nesmiljena hajka protiv njega, od medijskih podmetanja do prosvjeda privilegiranih udruga.
> Tko je Nina Obuljen – žena koju su mediji nametnuli kao ministricu kulture
Dolaskom na vlast, nakon izvanrednih parlamentarnih izbora, Andrej Plenković umjesto odlučnog Hasanbegovića na mjesto ministra kulture postavio je Ninu Obuljen-Koržinek koju su mediji nametnuli kao novu ministricu kulture, nespremnu da se obračuna s korupcijom u sektoru kulture, pa čak ni s korupcijskom hobotnicom u HAVC-u, u čijem je Upravnom odboru bila članica.
> Udruge Platforme 112 žele zadržati privilegije: već sutra pritisci na novog ministra kulture
Poznato je također da su parapolitičke udruge bliske SDP-u, poput GONG-a, Documente, CMS-a, CESI-ja i druge udruge civilnog društva okupljene u Platormi 112, bez ikakvih kriterija samo u 2015. godini dobile više od 1,2 milijarde kuna na razne načine (650 milijuna iz proračuna i još otprilike toliko iz županijskih, općinskih i gradskih blagajni). Zanimljivo je da u tim udrugama uglavnom cirkuliraju isti ljudi.
Uglavnom se radi o udrugama i medijima koji se svjetonazorski svrstavaju uz SDP ili HNS te promiču ideologije koju velik dio Hrvata i poreznih obveznika ne zastupa – kao što su to pokazali brojni primjeri u proteklih par godina.
U svakom slučaju došlo je vrijeme da se nastavi započeti posao bivšeg ministra Hasanbegovića oko sumnjivog (su)financiranja raznih udruga, koji je stopirala Plenkovićeva vlada, i time konačno teško zarađeni novac poreznih obveznika rasporedi i dodijeli po jasnim i manje rasipničkim kriterijima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
