Platforma 112 upozorila je u petak da su pojedini kandidati za Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija u sukobu interesa ili im je narušen ugled u javnosti zbog plagiranja, te je pozvala na povlačenje predložene liste kandidata.
“Platforma 112 upozorava na opasnost od kompromitiranja građanskog nadzora sigurnosno-obavještajnih službi ako Hrvatski sabor usvoji prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koji predlaže Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost”, stoji u priopćenju udruge.
Priopćenje je reakcija na članak Jutarnjeg lista u kojem stoji da se “Krunoslav Antoliš natjecao s radom koji je prepisao od američkog autora, dok je Nikola Mijatović tuđi tekst potpisao kao vlastiti”. Osim toga, Mijatovića je u Vijeće za građanski nadzor predložio HDZ, a HDZ-ovac Milijan Brkić mu je navodno bratić, dok je Mijatovićeva sestra zaposlena u obavještajnom sustavu od 2012.
Takve osobe ne mogu časno i odgovorno obavljati posao nadzora sigurnosno – obavještajnih službi, pa njihovim predlaganjem Vijeće za građanski nadzor gubi povjerenje građana, tvrdi Platforma 112.
“Nemoguće je da član Vijeća bude osoba čiji član najuže obitelji radi u SOA-i niti osoba koja je zaposlena u državnoj upravi, jer se postavlja pitanje kako će utvrditi eventualnu povredu ljudskih prava od sigurnosno-obavještajnih agencija, čiju će štetu u konačnici morati pokriti Hrvatska”, upozorava se u priopćenju.
Članovi Platforme 112 stoga pozivaju Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da povuče predloženu listu kandidata i predloži novi sastav Vijeća, u kojemu neće biti osoba opterećenih aferama plagiranja ili koje se nalaze u očitom sukobu interesa.
Koliko dobiju udruge u Platformi 112?
Platformu 112 čine udruge: B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama – Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život – PUŽ”, Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, Zelena akcija.
Poznato je da su parapolitičke udruge bliske SDP-u, poput GONG-a, Documente, CMS-a, CESI-ja okupljene u Platofrmi 112, bez ikakvih kriterija u prošloj godini dobile više od 1,2 milijarde kuna na razne načine (650 milijuna iz proračuna i još otprilike toliko iz županijskih, općinskih i gradskih blagajni). Zanimljivo je da u tim udrugama uglavnom cirkuliraju isti ljudi.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je neprofitna udruga čiji je razlog nastajanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije, tako i post-jugoslavenskih društava, navode na svojim internet stranicama. Documenta je zapravo jako povezana s Građanskim odborom za ljudska prava (GOLJP) čiji je predsjednik Zoran Pusić. No, na adresi Selska 112 tako možete naći Documentu, ali i Građanski odbor za ljudska prava Zorana Pusića i Centar za mirovne studije, kojeg često predstavlja Gordan Bosanac.
Posebno je u javnosti odjeknula donacija bez natječaja Ministarstva vanjskih poslova udruzi Documenta s obzirom kako je, ne baš slučajno, predsjednik Upravnog odbora Documente Zoran Pusić, brat ministrice vanjskih poslova na odlasku, Vesne Pusić.
Godine 2015. ponovio se isti scenarij kao i 2014. – isti mediji i udruge, uvijek puni podrške za SDP-ovu vlast -dobili su sredstva koja u proračun uplaćuju svi porezni obveznici. Uglavnom se radi o udrugama i medijima koji se svjetonazorski svrstavaju uz SDP-ovu i HNS-ovu koalciju te promiču ideologije koju velik dio Hrvata i poreznih obveznika ne zastupa – kao što su to pokazali brojni primjeri u proteklih par godina. Hoće li se dolaskom nove vlasti nešto promijeniti – hoće li ideologiju, stranačku podobnost i financiranje propagandne stranačke mašinerije novcem birača – zamijeniti jasni i pošteni kriteriji?
Izvor: narod.hr/hina
