Klasić dan obilježavanja ‘Oluje’ proglasio ‘običnim danom’

Foto: snimka zaslona

Hrvoje Klasić, povjesničar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prokomentirao je diplomatski rat između Hrvatske i Srbije koji je nastao nakon što srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću nije bilo dozvoljeno da posjeti Jasenovac, a pritom se dotaknuo i obilježavanja “Oluje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne bih stavio ruku u vatru da Vučić ne bi slao određene političke poruke iz Jasenovca, jer kad čujemo što govori inače, da svaki put kada se pojavi problem, poput pada aviona, on iz prošlosti izvlači, po potrebi nešto, bila to Oluja, Jasenovac, NDH. On je jedan od onih koji vješto manipuliraju prošlošću, kada mu u sadašnjosti ne ide onako kako bi on volio”, rekao je Klasić.

“Kada se, na primjer, obilježava Oluja, nitko u Hrvatskoj ne ide sa zastavama i govori o pobjedi nad srpskim narodom. To je jedan običan dan kada u Hrvatskoj to nikoga ne zanima, nije istina da se slavi progon Srba”, rekao je Klasić, prenosi Nova.rs.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Klasić na HRT-u Bušića nazvao teroristom: Može li ga se predstavljati ‘objektivnim povjesničarom’ kad je riječ o UDBA-i?

Vučićev način odnošenja

“Kada je Donald Trump pobijedio i nakon što je zavladao Amerikom, rekao sam da je učinio nešto nevjerojatno, a to je da mi nakon njega i George Bush izgleda simpatično i kao gospodin. Kada slušam Aleksandra Vučića, Aleksandra Vulina, Selakovića, Anu Brnabić, onda mi, nažalost, hrvatski političari, koje svakodnevno kritiziram, izgledaju kao europski, moderni političari. Ustvari je još gore kada pogledam medije u Srbiji i njihove naslove”, rekao je Klasić i dodao:

“Ovdje se ne radi o jednom posjetu Jasenovcu. Način na koji se Vučić odnosi prema novinarima, prema opoziciji, prema neistomišljenicima – to je sve osim širenja mira, tolerancije i demokracije”.

> Hasanbegović o Klasićevom dokumentarcu o NDH: ‘Šteta uloženog novca poreznih obveznika’
> Tko je Hrvoje Klasić? Povjesničar za kojeg Tito nije diktator, katolički svećenici podržavali su ustaštvo, a na Bleiburgu su ubijani ‘neprijatelji države’

Podsjetimo, nije mu ovo prva sporna izjava. U travnju je Klasić Zvonka Bušića nazvao teroristom na što je reagirala njegova udovica Julienne Bušić, a Klasić je opet pokazao da ne poznaje činjenice i Bušićevu suprugu proglasio Bušićevom sestrom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hvalospjevi Miki Špiljku

Dok olako lijepi etikete hrvatskim borcima za slobodu, povjesničar Klasić piše hvalospjeve jugoslavenskim komunističkim političarima, posebno Miki Špiljku, za kojega neki mediji navode da je njegov nećak.

Narod.hr pokušao je od gospodina Klasića dobiti odgovor je li u rodbinskoj vezi sa Špiljkom, ali nismo dobili odgovor.  Može li osoba koja je navodno u rodbinskoj vezi s komunističkim moćnikom i koja piše o njemu hvalospjeve biti “objektivan povjesničar”?

O njemu je napisao knjigu pod nazivom: “Mika Špiljak – Revolucionar i državnik“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Kako je Vanja Špiljak postao moćan i bogat?
> Revizija komunističke prošlosti: Klasić Špiljka predstavlja kao državnika
> Vukojević: Našli smo oko sto i nešto nalogodavaca iz Udbe od Tita pa dalje

Mika Špiljak (Odra kraj Siska,1916. – Zagreb, 2007.) bio je jugoslavenski komunistički političar. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je jedan od organizatora partizanskog pokreta u sisačkome kraju. Njegov sin Vanja Špiljak bio je pripadnik zlatne komunističke mladeži koja je dobivala najbolje pozicije u INA-i.

Nalogodavac ubojstva Stjepana Đurekovića

Od 1942. godine Mika Špiljak bio je politički komesar 6. banijskog bataljuna Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, a potkraj rata bio je imenovan tajnikom Pokrajinskoga komiteta SKOJ-a za Hrvatsku. Bio je tajnik Gradskoga komiteta KP Hrvatske u Zagrebu (1945–51), predsjednik Izvršnoga vijeća Sabora SR Hrvatske (1963–67), predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (1967–69), predsjednik Vijeća Saveza sindikata Jugoslavije (1971–82) te predsjednik Predsjedništva SFRJ (1983–84).

Ime Mike Špiljka povezuje se s ubojstvom hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Münchenu. Kako je tvrdio njemački sud, Đurekovića su likvidirale jugoslavenske tajne službe po nalogu hrvatskih političara, prije svega Mike Špiljka koji je htio zataškati obiteljsku aferu vezanu za naftno poslovanje, pisala je Slobodna Dalmacija.

“Lex Perković”

Dokumentarno-igrani film “Lex Perković – Tajna udbaškog ubojstva” prvi put donosi audiozapis dijelova priče Vinka Sindičića, jednog od agenata UDB-e, u kojima objašnjava kako je od ideje došlo do egzekucije hrvatskog emigranta i bivšeg direktora u Ini. Vinko Sindičić na toj audiosnimci, na korektnom njemačkom, nedvojbeno tvrdi da je ubojstvo “naručio” tadašnji visoki partijski dužnosnik Mika Špiljak, kako bi zaštitio svoga sina Vanju, također jednog od direktora u Ini, koji je navodno bio umiješan u financijske malverzacije vezano za uvoz nafte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Vanja je pronevjerio veliki iznos novca, koji je on ubirao po europskim tržištima nafte. Đureković je znao za Špiljkove malverzacije pa je bio nezgodan svjedok.” Kako se krug istrage oko Vanje Špiljka stezao, prema Sindičićevom iskazu, Mika Špiljak je shvatio da mu Stjepan Đureković, koji je sve znao o malverzacijama u Ini, predstavlja najveću opasnost za sina, ali i posredno za njega jer se vjerojatno ne bi uspio održati na visokoj dužnosti ako bi mu sin završio u zatvoru zbog malverzacija, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.