Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini iz Hrvatske su se odselile 15.262 osobe. Godinu kasnije, u 2014. iselilo se 20.858 ljudi, a 2015. iz Hrvatske u inozemstvo odselila se 29.651 osoba. U 2016. godini brojka iseljenih Hrvata je i dalje rasla. Odselilo se 36.436 osoba.
U 2017. godini iz Hrvatske su se odselile 47.352 osobe. Većina onih koji su se odlučili na pakiranje kofera i odlazak pripadaju dobnim skupinama između 20 i 35 godina starosti. Najveći dio njih, 63,9 posto, odselio se u Njemačku.
O podacima koje Dnevnik.hr dobio od Državnog zavoda za statistiku, a prema kojima je iseljavanje trostruko poraslo, razgovarali su s demografom Marina Strmotu. Strmota kaže da se upravo mladi najviše iseljavaju, odlaze cijele obitelji.
“Naša statistika govori kako je samo za Njemačku u 2017. godini otišlo 29 tisuća ljudi, no prema inozemnoj statistici odnosno prema registru koji se vodi u Njemačkoj, u 2017. je godini došlo 56 tisuća Hrvata. Neki su otišli prvi put, neki su otišli ponovno. Jedan dio tih Hrvata je iz BiH, ali nerazmjer u podacima više je nego jasan”, kazao je za dnevnik.hr Strmota. Navodi kako se samo malen dio onih koji odlaze vraća u Hrvatsku, a da smo u pet godina izgubili pet posto stanovništva, što je izuzetno velik broj za Hrvatsku.
“Odlaze nam mladi i obrazovani ljudi koji imaju djecu i obitelj. Njihov motiv sigurno je prvo egzistencija, nemanje posla ili, ako i imaju posao, radi se o nestabilnom i slabo plaćenom poslu – to su sigurno vodeći motivi za odlazak mladih. Među drugim motivima odlazaka su društvena depresija, kriza, nezadovoljstvo, otuđenost u smislu politike i države, ljudi jednostavno nemaju vjere i ne vide perspektivu ovdje gdje jesu i odlaze s razlogom”, istaknuo je Strmota i navodi kako je posebno zabrinjavajući podatak to da je otišao velik broj ljudi koji je u Hrvatskoj imao posao, što pokazuje da je kod nas jako loša situacija.
Broj iseljenih uskoro će početi padati, evo što je razlog
Brojke mladih koji odlučuju bolji život potražiti izvan granica Hrvatske iz godine u godinu je u porastu, pa se postavlja pitanje kakva budućnost očekuje Hrvatsku. Strmota kaže da će broj onih koji se iseljavaju uskoro početi padati samo zato što se velik broj ljudi već iselio. “Nemate beskonačan kontigent mladih ljudi koji se žele odseliti. To su ti valovi iseljavanja koji su se pojavljivali i u prošlosti, ovo je peti po redu, no najporažavajući i najvećih razmjera jer odlaze visokoobrazovani mladi ljudi s djecom”, pojasnio je demograf Marin Strmota.
Za rješenje situacije u kojoj mladi masovno odlaze nije dovoljan jedan čovjek niti jedan demograf, smatra. “Potrebne su mjere populacijske politike, pojačavati prava djece, zaštititi majku i oca na tržištu rada, urediti prava za mlade obitelji, uskladiti poslovne i obiteljske obveze. S druge strane, ono što je posljedica 25 godina politike, gospodarski sustav nam je loš. Prvo je tu državna uprava koju treba reformirati, a posebno je bitan gospodarski i regionalni razvoj”, istaknuo je i dodao kako se radi o teškom zadatku kojeg bi se trebala uhvatiti vlada.
“Politika nam je loša, imamo negativnu selekciju u politici. Nemamo stručne ljude koji mogu provoditi uopće te politike kakve ima Europa, nemamo ni stručnjake ni kadar za to, nemamo političku volju, a u konačnici nemamo niti mehanizam za upravljanje sustavima”, zaključio je demograf Marin Strmota i dodao kako je jedan od problema i to što nemamo definiranu migracijsku politiku u kojoj bi bilo jasno koga želimo i što od ljudi očekujemo te što im možemo zauzvrat ponuditi.
