Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, i u ovoj godini nastavio se negativni prirodni prirast u Hrvatskoj.
U prvih pet mjeseci rođeno je 14.763-oje djece ili 336 manje nego u istom razdoblju 2016. Od siječnja do svibnja 2017. umrlo je 25.099 hrvatskih državljana ili 2652 osobe više nego u prvih pet mjeseci 2016.
Na taj se način ne samo nastavio nego i ubrzao negativni demografski trend. Naime, u prvih pet mjeseci ove godine rođeno je 10.426 osoba manje nego što ih je umrlo, dok je prošle godine taj broj iznosio 7438 ili gotovo tri tisuće manje.
> Plenković nema osobni stav o Trgu maršala Tita ni o iseljavanju 55.000 Hrvata u Njemačku
Podatci su porazni, sve je veća razlika između broja rođenih i umrlih, je li ikada stanje bilo lošije, bilo je pitanje u središnjem Dnevniku HRT-a za Marina Strmotu, državnog tajnika u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Nikad nije bilo lošije stanje. To je ono što struka već upozorava desetljećima – da je situacija alarmantna. To više i nije novost. Ovi podatci pokazuju da će negativni prirodni prirast i dalje rasti te da će i dalje stvarati teret za razvoj stanovništva. Rezultati su to dugoročnog demografskog procesa, ova statistika se već nazirala u prošlim godinama pa je pitanje što sada činiti. Sve je veći udio starijeg stanovništva pa će smrtnost biti i veća te će u konačnici negativni prirast još rasti, što nas zabrinjava, kazao je Strmota.
> Most optužuje: Premijer Plenković manipulira javnošću i podacima
U relativno kratkom vremenu Vlada je u osam mjeseci napravila nekoliko poteza: povećala osobni odbitke za porez za zaposlene, kao i za djecu, krenulo se sa subvencioniranjem stambenih kredita, povećale su se roditeljske potpore. Sve te izmjene traju i nije moguće preko noći nešto promijeniti. Daljnji koraci su uređivanje predškolskog obrazovanja – dulje radno vrijeme vrtića, čak i dvosmjensko, kazao je državni tajnik.
Iseljavanje je također veliki problem. Imamo tradiciju iseljavanja kroz cijelo 20. stoljeće. Moramo raditi na poboljšanju gospodarskog razvoja, zapošljavanju, podizanju standarda kako uopće ne bi doveli mladog čovjeka u situaciju da želi otići iz Hrvatske, smatra Strmota.
