Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac oštro se danas u Hrvatskom saboru usprotivio amandmanu na prijedlog izmjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kojim Vlada namjerava olakšati suđenje u odsutnosti, poručivši da će takav amandman stvoriti razdor između njegove stranke i Vlade.
Vlada je jučer podnijela amandman po kojem okrivljenik mora imati odvjetnika već od donošenja rješenja o provođenju istrage, umjesto od dostave tog rješenja i obrazložila da će se tako olakšati postupanje u slučajevima kada okrivljenik nije dostupan tijelima kaznenog progona, prije svega u suđenjima za ratne zločine.
“Da nemate ovaj amandman, mi bismo zakon podržali. Budući da ga imate, mi ga nećemo podržati, i ne samo da ga nećemo podržati, nego ćemo imati ozbiljnu političku frikciju između nas i Vlade, zbog toga što od ovoga koristi nema nikakve, samo političke štete”, poručio je Pupovac.
Ocijenio je da je Vlada amandman jučer podnijela pod “neobičnim okolnostima”. “Ne želim vjerovati da su te okolnosti političke, a niti želim vjerovati da su parapolitičke, ali s obzirom na brzinu i činjenicu da nisu napravljene adekvatne pripreme, bojim se da nije riječ o pravosuđu nego o politici”, kazao je Pupovac.
Tumači da se od suđenja u odsutnosti odustalo na temelju mišljenja Vrhovnog suda i Europske komisije, zbog brojnih zlouporaba tog instituta, a uvjeren je da bi prihvaćanje Vladina amandmana značilo kršenje Ugovora s EU.
“Presude u odsutnosti služile su za to da se zastraši ljude, da se ne vraćaju oni koji su u izbjeglištvu, jer nitko nije znao je li pod istragom, je li presuđen u odsutnosti. Kao posljedicu toga imate ovako slab povratak”, ustvrdio je Pupovac.
Ministra pravosuđa Orsata Miljenića upitao je zašto hrvatsko pravosuđe ne procesuira zločine koji su nedvojbeno počinjeni, upitavši što je sa zaštitom svjedoka zločina u Gruborima.
“Jesu li i ti nedostupni pa je potrebno da mijenjate ovim amandmanom da biste ih sankcionirali u odsutnosti ili naše pravosuđe ne radi svoj posao”, upitao je Pupovac, na što mu je Miljenić uzvratio da Vlada ne može utjecati na rad pravosuđa.
“Vidite da se Vladu optužuje da politički utječe na ovaj ili onaj postupak, no to jednostavno nije istina. Kao što nije istina da smo sudjelovali u nekim aktualnim postupcima, nismo ni u ovima i ne smijemo i ne možemo utjecati. To od nas nitko ne može i ne smije tražiti i tu priča počinje i završava, što se tiče Vlade i utjecaja”, poručio je Miljenić.
Naglasio je da je Vlada “apsolutno na opredjeljenju da se svi moraju procesuirati, bez obzira tko je žrtva i tko je počinitelj i da se prema svima mora jednako postupati”.
Suglasan je da su primjeri zlouporabe suđenja u odsutnosti o kojima je Pupovac govorio nedopustivi, no naglasio je da je takvo suđenje moguće po važećem zakonu, a kao primjer je naveo suđenje protiv Aleksandra Vasiljevića i drugih optuženih za logore u Srbiji.
“Tamo gdje postoji kvalitetna optužnica, gdje postoje dokazi, ne vidim zašto ne bismo sudili u odsutnosti, u ratnim zločinima i u svakom drugom predmetu”, rekao je Miljenić te naglasio da je donošenje amandmana kojim bi se olakšalo postupanje državnog odvjetništva zatražio sam DORH, prije više od 10 dana.
Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama Zakona o kaznenom postupku po kojima bi od 1. travnja 2015. županijski sudovi postali mjerodavni za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima, a odluka o tome kojem će županijskom sudu predmet biti dodijeljen donosi se nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodno je obrazložio i Vladin amandman kojim se olakšava postupanje državnog odvjetništva u slučajevima ratnih zločina u odsutnosti okrivljenika.
“Kada je provedena istraga, kada je provedena optužnica najgora je situacija da se onda nakon toga ništa ne događa”, kazao je Miljenić.
Kao primjer je naveo nedavo preminulog Veljka Kajidevića, protiv kojega je optužnica za ratni zločin podignuta 2002., od kada se nije dogodilo ništa.
“Da je suđeno u odsutnosti, onda bismo imali ili ne bismo imali presudu, neću ulaziti ni u čiju krivnju, ali bi žrtve mogle doći na sud, mogle bi iznijeti što im se stvarno dogodilo, fiksirali bi se njihovi iskazi i to je nešto što bi spriječilo da takve osobe, ako su počinile kaznena djela, umru neosuđene”, naglasio je ministar.
Izvijestio je da će se predloženim zakonskim izmjenama odgoditi primjena odredbe na temelju koje je trebao biti osnovan visoki kazneni sud, obrazlažući da za njegovo osnivanje u ovom trenutku nema potrebe.
Naveo je da je sve manje žalbenih predmeta u kaznenom postupku, da ih je na četiri velika suda 27 posto manje te da je, dok se ne sagledaju trendovi, “besmisleno ići u osnivanje nove institucije, koja zahtjeva i nove rangove i nove plaće”.
Najavio je nove zakone kojima će se osigurati audio-video veza, što će smanjiti troškove kaznenog sudovanja jer se optuženi više neće morati prevoziti u druge gradove na suđenje.
“Zar nije jednostavnije da se ta osoba posjedne u sud, da se ostvari izravna veza s vijećem koje odlučuje, da joj postavi sva pitanja koja treba i da se temeljem toga donese određeni zaključak”, kazao je ministar.
Objasnio je da će se ove godine nabaviti pet takvih uređaja, kojima će se Vrhovni sud povezati s određenim zatvorima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
