“Duboko sam uvjeren da je cijela ta pravosudna akcija protiv gospodina Bandića bila politički motivirana, a na neki je način i Udruga “U ime obitelji” bila meta te političke akcije. Zašto je to tako bilo, možemo naslućivati. Trebalo bi malo pitati i one koji su donosili odluke 2014. i 2015. Znamo da je tada bio i referendum za promjenu izbornog zakonodavstva koji je predvodila gđa Markić. Očito su ona i njena udruga također bili dio te sveobuhvatne akcije kojom se željelo na neki način upotrebom pravosuđa eliminirati političke neistomišljenike. Vidimo da nisu uspjeli” – rekao je za Narod.hr bivši pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić nakon oslobađajuće presude početkom tjedna.
Vrhovni sud je, podsjetimo, potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Lovrić oslobođen optužbe za nezakonito zapošljavanje djelatnika KK Cibone u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima Zagrebačkog holdinga.
Potrošio se silan novac, vrijeme i ljudski resursi, a presude oslobađajuće
Lovrić je bio optužen i potom pravomoćno oslobđen u “aferi Cibona” i “aferi štandovi”. Bio je čak i u istražnom zatvoru te je morao platiti 400.000 kn jamčevine.
Donoseći oslobađajuću presudu u “aferi Cibona” predsjednica sudskog vijeća sutkinja Rahela Valentić žestoko se obrušila na tužiteljstvo istaknuvši između ostaloga kako njihovu optužnicu “zdrav razum jednostavno ne može shvatiti” te da zbog takve koncepcije optužnice nije lako objasniti ni razloge zašto je donesena oslobađajuća presuda. “Konstrukcija optužnice nema veze sa stvarnošću, a kamoli s dokazima“, rekla je sutkinja Valentić naglašavajući kako je tužiteljstvo teretilo Ivicu Lovrića za nešto o čemu je već ranije bila donesena odluka.
Tko je sve odgovoran za šlampav i nezakonit postupak protiv osumnjičenih?
Narod.hr nedavno je zanimalo tko je odgovoran za besmislene sudske postupke, moguće i politički motiviran progon pojedinaca te trošenje proračunskog novca u “aferi štandovi”, za kojeg je Lovrić također bio jedan od optuženih, ali na sudu je neopravdano završila i udruga U ime obitelji. Svoje mišljenje o tome dao nam je ugledni zagrebački odvjetnik Željko Olujić te istaknuo da je država je odgovorna za šlampav i nezakonit postupak protiv osumnjičenih.
U tzv. “aferi Cibona” USKOK je zastupao Tonći Petković, a šef mu je bio Dinko Cvitan. Ministar pravosuđa u vrijeme podizanja optužnice bio je Orsat Miljanić, a ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Tko je Tonći Petković?
Uskokov Tonći Petković je, prema pisanju 24sata, nećak generala Milivoja Petkovića, bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO-a, kojeg je Haški sud pravomoćno osudio na 20 godina zbog ratnih zločina u BiH. Tonći Petković je s 19 godina ušao, 1992., u Hrvatsku vojsku, u kojoj je bio do 1993. Potom je počeo studirati na Pravnom fakultetu u Splitu. Nakon završetka fakulteta počeo je raditi kao vježbenik u ODO-u Sinj, a 2001. postao je zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Splitu.
Radeći na predmetu Lora, govori se u DORH-u, primijetio ga je Mladen Bajić, koji ga je kasnije pozvao u Zagreb, gdje počinje raditi kao zamjenik ravnatelja Uskoka Dinka Cvitana. Petković je mastrirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
> (VIDEO) Sanaderova odvjetnica Sloković: ‘Presuda je bila očekivana’
> (FOTO) Bivši čelnici VSOA-e nepravomoćno osuđeni zbog krađe novca
Uz Svena Miškovića, Petković je jedan od zastupnika optužnice kojom se poreznika Milana Pernara, Damira Vrbanovića te braću Zdravka i Zorana Mamića tereti da su iz Dinama izvukli 117 milijuna kuna te oštetili državu za 12 milijuna kuna.
Nepravomoćno osuđujuće presude dobio je i u postupku protiv osječkog poduzetnika Drage Tadića u pokušaju podmićivanja sudaca Vrhovnog suda kako bi ishodili oslobađajuću presudu za Branimira Glavaša te protiv djelatnika VSO-a koji su nepravomoćno osuđeni da su novac namijenjen za doušnike zadržavali za sebe.
Tko je Dinko Cvitan?
Posljednja desetljeća hrvatskog državnog odvjetništva obilježio je najviše – Mladen Bajić, kojega je zamijenio Dinko Cvitan, zatim Dražen Jelenić, a sada je na tom položaju Zlata Hrvoj Šipek. Bajić, Cvitan i Jelenić samo su mijenjali uloge unutar DORH-a. Jelenić je, naime, imenovan glavnim državnim odvjetnikom u travnju 2018., došavši s pozicije zamjenika dotadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, a bio je i zamjenik Mladena Bajića. Mladen Bajić obnašao je dužnost zamjenika glavnog državnog odvjetnika Jelenića. Već drugu godinu Mladen Bajić za DORH je nezamjenjiv. U mirovini je, ali ostao je raditi na ugovor o djelu, angažiran je za pružanje intelektualnih usluga i početkom 2022. mu je ponovno produljen ugovor, navodi dnevnik.hr.
Podsjetimo, za Bajićevog mandatornog djelovanja uhićen je general Ante Gotovina, a osuđen je general Mirko Norac. Spomenimo također Bajićevu i Cvitanovu zaštitu sada već osuđenog Josipa Perkovića od izručenja njemačkom sudu.
Dinko Cvitan stupio je na dužnost u travnju 2014., zamijenivši Mladena Bajića, čiji je mandat bio jedan od najduljih mandata nekog državnog odvjetnika u EU (travanj 2002.- travanj 2014.), a koji se od tada nalazi na funkciji zamjenika glavnog državnog odvjetnika. I prije stupanja na dužnost Dinko Cvitan, „desna ruka“ Mladena Bajića, osam je godina vodio USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala).
Dinko Cvitan također je obmanjivao javnost vezano uz istrage pokrenute u BiH protiv časnika HV-a.
> Zašto je Dinko Cvitan obmanjivao javnost o istragama pokrenutim u BIH protiv časnika HV-a?
General Pavao Miljavac upozorio je još 18. travnja 2015. da Sarajevo podiže optužnice protiv časnika Hrvatske vojske. Državni odvjetnik Dinko Cvitan u svom prvom razgovoru otkako je postao glavni državni odvjetnik, 22. travnja 2015. za RTL televiziju, zanijekao je pak da su bilo kakve istrage pokrenute u BIH protiv časnika hrvatske vojske. Međutim, istražitelji iz BiH počeli su još 2005. dolaziti u Hrvatski državni arhiv (HDA), gdje su nekontrolirano proučavali, ali i fotokopirali dio građe vezane uz HVO i Domovinski rat.
Tko je Orsat Miljenić?
Miljenić je bivši Milanovićev i SDP-ov ministar pravosuđa koji je bio gorljivi zagovornik pri donošenju takozvanog “Lex Perkovića” 2013. godine, kojim je Vlada Zorana Milanovića pokušala spriječiti provođenje europskog uhidbenog naloga i izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.
Donošenje spornog zakona nanijelo je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u.
Nakon što je bio i SDP-ov saborski zastupnik, Miljenić je karijeru nastavio u uredu predsjednika RH.
Tko je Ranko Ostojić?
Na unutarstranačkim izborima 2020. najveći tragičar bio je upravo bivši SDP-ov ministar Ranko Ostojić, kasnije navodni Milanovićev kandidat za veleposlanika. Na izborima unutar SDP-a završio je treći i tako ostao bez drugog kruga, a u Splitu, svom rodnom gradu gdje je godinama bio na čelu lokalnog ogranka stranke, osvojio je svega 61 glas.
‘Maj nem is Ranko’
Prisjetimo se i kako je bivši SDP-ov ministar dočekivao migrante 2015. godine. Uoči velike migracijske krize Milanovićeva Vlada nije se baš snalazila, a Ostojić se pitao: “Odakle Predsjednici informacija o 40.000 ljudi koji će ući u Hrvatsku u idućih tjedan dana?” i zatražio od nje da mu dojavi odakle joj ta informacija, kad je Kolinda Grabar Kitarović tražila da nešto poduzme, recimo – zatvori granice.
Na snimci se može vidjeti Ostojićev doček migranata koji podsjeća na njegovu stranačku kolegicu poznatu po “pipl mast trast as”.
Pripadao je tzv. Milanovićevoj struji
> Uspon i pad Ranka Ostojića: Na SDP-ovim izborima u rodnom gradu osvojio svega 61 glas
Godine 2000. Ostojić postaje ravnatelj splitske policijske uprave, a 2001. postaje ravnatelj hrvatske policije u Zagrebu. Kao ravnatelj policije Ranko Ostojić će ostat upamćen što je, nakon tajnog sastanka u Vladi, na kojem je uz druge, bio i operativni šef britanske obavještajne službe MI6 Boyd, 5. veljače 2003. kao ravnatelj policije potpisao pokretanje akcije Cash (gotovina na engleskom) čija je svrha bila uhićenje generala Ante Gotovine kojeg je tada tražio Haaški sud, navodi vecernji.hr.
Od 2007. saborski zastupnik SDP-a, od 2008. član Predsjedništva stranke. Od 2011. do 2016. bio je ministar unutarnjih poslova u Vladi Zorana Milanovića. Tada se se javno isticao prilikom prihvata migranta. Pripadao je tzv. Milanovićevoj struji.
Godine 2020. bio je prilično ogorčen stanjem u stranci poručivši “E pa sretan ti trideseti rođendan moj SDP, ne vratiš li se korijenima četrdesetog neće biti!”
USKOK-ov promašaj i u “aferi štandovi”
Podsjetimo, nakon sedam godina Vrhovni sud objavio je početkom veljače 2022. da je obustavio kazneni postupak protiv pokojnog Milana Bandića, bivšeg gradonačelnika Zagreba te da je odbio žalbu USKOK-a i potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu Županijskog suda u odnosu na Ivicu Lovrića i Zdenku Palac.
> Odvjetnik Olujić o ‘aferi štandovi’: Država je odgovorna za šlampav i nezakonit postupak protiv osumnjičenih
> Vrhovni sud: Dodjela štandova U ime obitelji nije bila protuzakonita ni štetna za Grad Zagreb
Vrhovni sud donio je drugostupanjsku presudu prema kojoj pokojni Milan Bandić nije učinio ništa krivo kada je 2014. godine dodijelio štandove za prikupljanja potpisa građana za raspisivanje referenduma.
Novinari su 2018. godine nakon prvostupanjske oslobađajuće presude pitali tužitelja Svena Miškovića da odgovori na optužbe da je potrošio novac poreznih obveznika, ali taj odgovor nismo dobili:
Tzv. “afera štandovi”- uz godine uzaludnog i nepotrebnog suđenja, uz trošenje proračunskog novca – nije jedini slučaj koji je u kratkom vremenu pokazao nesposobnost državnog odvjetništva, te je probudio opravdanu sumnju da se državno odvjetništvo umjesto borbe s korupcijom upušta u politički motivirane procese.
“USKOK i zamjenik ravnateljice USKOK-a Sven Mišković vodili su politički motivirani proces protiv U ime obitelji i mene osobno. Između 400 udruga koje su na isti način dobile novac u 2014. od Zagreba u iznosu od 7 milijuna kuna, oni su optužili jedino U ime obitelji, stavljajući nas u kontekst korupcije”, upozorila je dr. Željka Markić, izvršna direktorica U ime obitelji još 2018. godine, a odluka Vrhovnog suda od veljače potvrdila je da dodjela štandova nije bila ni štetna ni protuzakonita te je u slučaju Ivice Lovrića i ovdje Vrhovni sud odbio USKOK-ovu žalbu.
“Niz traljavosti i šlampavosti”
“U ‘aferi štandovi’ svojom presudom Vrhovni sud stao je na stajalištu da tu nema elemenata kaznenog djela i potvrdio je presudu kojom su okrivljenici oslobođeni od optužbe. Čime je očito da je počinjen niz traljavosti, šlampavosti od strane onih koji su itekako trebali pripaziti kako i na koji način se vodi kazneni postupak, a za to je upravo nadležno – državno odvjetništvo“, istaknuo je u razgovoru za Narod.hr zagrebački odvjetnik Željko Olujić, bivši glavni državni odvjetnik.
Podsjetimo, izjašnjavanju građana o referendumu za pravedniji izborni sustav 2014. protivili su se i vladajući SDP i tada oporbeni HDZ. Glavni državni odvjetnik bio je g. Mladen Bajić, a ravnateljica USKOK-a gđa Tamara Laptoš, dok je istragu vodio g. Sven Mišković, zamjenik ravnateljice USKOK-a.
Tko su Tamara Laptoš i Sven Mišković?
Bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić imenovao je Tamaru Laptoš u travnju 2014. za ravnateljicu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), nakon čega je Laptoš prisegnula na tu dužnost.
Tamara Laptoš nekoliko dana prije imenovanja na čelno mjesto USKOK-a, prisegnula je na dužnost zamjenice Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske nakon što ju je Državnoodvjetničko vijeće imenovalo na tu dužnost na svojoj 52. sjednici.
Na mjestu šefice USKOK-a zamijenila je Dinka Cvitana, bivšeg Bajićevog zamjenika koji je mjesec dana prije imenovanja Tamare Laptoš imenovan za novog glavnog državnog odvjetnika.
> Ravnateljica USKOK-a na meti DORH-a: Laptoš kazneno prijavljena
> Tko je Sven Mišković – tužitelj koji je 7 godina tvrdio da postoji ‘afera štandovi’?
Afera Spice
Spomenimo pritom da je Laptoš bila prijavljena DORH-u pod optužbama da je krivotvorila dokaze i zlorabila položaj u mega aferi Spice vezanoj za Podravku.
U prijavi protiv ravnateljice Uskoka navodi se da je vršila neprimjeren pritisak kako bi nekadašnji predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković proizveo nepostojeći dokaz protiv zagrebačkog odvjetnika Zorana Markovića koji je osmooptuženi u aferi Spice, kako je pisao tjednik Nacional u veljači 2017. godine.
Marović je za tjednik samo kazao da je ponašanje Laptoš protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku i Etičkom kodeksu državnih odvjetnika, no da nije na njemu da prosuđuje je li riječ o kaznenom djelu.
Inače, Laptoš je diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1994. Radila je u tužiteljstvu u Čakovcu, odakle je prešla u USKOK.
Brojni prigovori zbog Miškovića
Njezin kolega, Sven Mišković izaziva brojne polemike u pravnim krugovima. Naime, mladi Mišković je u ožujku 2013. godine imenovan zamjenikom općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu, a prije toga je radio kao viši državnoodvjetnički savjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Budući da je za rad u USKOK-u potrebno 8 godina staža koje Mišković nema, na ovu činjenicu su brojni odvjetnici i pravnici upozoravali.
Dapače, odvjetnik Ivice Lovrića, Krešimir Krsnik koncem 2017. sudu je priložio podnesak u kojem je istaknuo da uskočke istrage i njihove optužnice imaju nezakonite zastupnike.
Međutim, sud je do sada odbacio sve ovakve primjedbe odvjetnika, pa i Krsnikovu koji je najavio da će se u konačnici obratiti i Sudu za ljudska prava u Strasbourgu ako bude trebalo.
Osim postupaka protiv zagrebačkog gradonačelnika, Mišković je vodio i postupke protiv braće Mamić.
Policija pod pritiskom
Na upit novinara ima li političke pozadine u Bandićevu procesuiranju u “aferi štandovi”, odvjetnik Zvonimir Hodak je u studenom 2014. ironično ustvrdio:
– Ma, nemoguće da politika ima utjecaja na pravosuđe.
Hodak navodi kako je policija pod pritiskom iz DORH-a “na brzinu” odradila uhićenja u predmetu “Agram” pa da u početku u USKOK-u nisu ni znali tko je sve lišen slobode. Napominje kako to, vjerojatno, nije odrađeno uz kvalitetne dokaze, te su se oni tek naknadno prikupljali.
Dodao je i da zbog „ad-hoc“ provedene akcije nije bilo ni vremena (kao u nekim drugim antikorupcijskim slučajevima) za “pripremu javnosti”, preko “odabranih” medija, na procesuiranje Bandića pa se to radilo tek nakon njegova uhićenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
![Pinterest](https://pinterest.com/pin/create/button/?url=https://narod.hr/hrvatska/nakon-oslobadajuce-presude-ivici-lovricu-tko-je-zastupao-uskok-a-tko-su-bili-ministri-pravosuda-i-policije&media=https://narod.hr/wp-content/uploads/2022/04/Lovric1-e1648809881376.jpg&description="Aferu štandovi" odvjetnik Hodak je 2014. ironično komentirao: - Ma, nemoguće da politika ima utjecaja na pravosuđe.){kind=link}