U prvi razred osnovnih škola na području Primorsko-goranske županije u novu školsku godinu upisano je 2440 učenika, što je 120 manje nego prije godinu dana, izvijestila je u srijedu pročelnica županijskog upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin.
> Željka Markić: Obvezan građanski odgoj – kao povratak u lijevi totalitarizam
Prvašića je manje u svim dijelovima županije, osim u Vinodolskoj općini, rekla je na konferenciji za novinare. Tako je, primjerice u Rijeci 37 učenika manje, u Crikvenici 19, Opatiji tri, u Gorskom kotaru 31 a na otocima pet učenika manje.
Za upis u srednje škole na području županije bilo je slobodno 2900 mjesta, a nakon ljetnog roka upisano je 2366 učenika. Najmanje slobodnih mjesta je u gimnazijama, a najviše u školama s trogodišnjim programima, poput riječke Graditeljske škole za industriju i obrt, Strojarsko brodograđevne škole u Rijeci, ali u svim trima srednjim školama u Gorskom kotaru, onima u Čabru, Delnicama i Moravicama. S druge strane, učenički domovi su odlično popunjeni, rekla je Stilin.
Primorsko-goranska županije je osigurala novce za rad 81 pomoćnika u nastavi za 83 učenika s teškoćama u razvoju i to iz Europskog socijalnog fonda. Osigurano je 14,7 milijuna kuna za četverogodišnje ugovore s pomoćnicima u nastavi, od čega se 10 milijuna dobija iz europskog fonda bespovratno, a ostatak će pokriti županija, izvijestila je županijska pročelnica.
Zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić izdvojila je neka od kapitalnih ulaganja u školske objekte u županiji, poput gradnje zgrade osnovne škole u Baškoj na Krku vrijednosti 19 milijuna kuna, rekonstrukcija škole u Puntu vrijednosti 21 milijun, potom 13,2 milijuna kuna za osnovnu školu u Čavlima, od čega pola ulaže PGŽ, a pola općine, a pripremaju se dogradnje i rekonstrukcije škola u Mrkoplju, Jelenju, školskih sportskih dvorana u Hreljinu i Medicinskoj školi u Rijeci.
> Riječani šokirani svojim gradonačelnikom: Obersnel blokirao autobus s turistima
Tijekom ljeta se radilo na 63 gradilišta u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima u sklopu investicijskog održavanja za što je PGŽ izdvojila 5,4 milijuna kuna. Izvedeni su poslovi energetske obnove u osam osnovnih škola vrijedni 32 milijuna kuna, od čega je 12 milijuna kuna odobreno iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Rijeka – grad koji nestaje
Podsjetimo, u Rijeci je u prvih deset godina 21. stoljeća rođeno tisuću djece manje nego u prethodnom desetljeću pa se već do 2011. godine ugasla potreba za gotovo četrdeset osnovnoškolskih odjeljenja, u odnosu na godine s početka stoljeća, navodi Novi list.
Demograf Stjepan Šterc u razgovoru Novom listu upozorio je da su negativni demografski procesi zahvatili u cijelosti i županiju i grad Rijeku, unatoč ponekim pozitivnim primjerima demografskog rasta u riječkom prstenu, među kojima se po eksplozivnosti posebno ističe Viškovo.
Grad Rijeka je prema službenim podatcima u četverogodišnjem razdoblju od 2011. do 2015. godine izgubio 7.434 stanovnika, od čega prirodnim putem 3.874 stanovnika, a iseljavanjem njih dodatnih 3.560. Gradsko stanovništvo u te je četiri godine smanjeno sa 128.624 na 121.190 stanovnika.
Valja napomenuti da je ovo samo nastavak već postojećih trendova, jer između dva popisa stanovništva, 2001. i 2011. godine Rijeka je izgubila 16.000 stanovnika, što znači da je negativan proces nastavljen, ali i da polako ubrzava. Posebno je upozoravajuće to što su među iseljenima redom mladi ljudi, u najboljoj životnoj i poslovnoj dobi, koji će svoje obitelji zasnovati i živote posložiti u Njemačkoj, Irskoj, Kanadi, ili kakvoj drugoj za život i posao privlačnoj svjetskoj destinaciji.
U negativnim brojkama Rijeka sudjeluje s 58 posto u ukupnom prirodnom padu Primorsko-goranske županije.
Osim što grad nema sadržaje koji bi privukli mlade obitelji, Rijeka se ističe iznimnom skupoćom života. Zahvaljujući Energu Riječani plaćaju bezobrazno skupo grijanje. Nadajući se uštedi ne uključuju radijatore, mrznu u svojim stanovima koji od hladnoće propadaju, a oni su sve bolesniji od hladnoće i visokih računa.
Da je život u Rijeci skup potvrdio je i Numbeo – najveća svjetska baza podataka o kvaliteti života u pojedinim gradovima.
Prema njihovoj usporedbi Zagreba, Rijeke, Osijeka i Splita – najskuplji je život u Rijeci uspoređujući cijene svakodnevnih živežnih namirnica i najma nekretnine.
> Obersnel poziva DORH zbog naslovnice s masovnim grobištima Titovih komunističkih zločina
Na čelu Rijeke još od 2000. godine je SDP-ov Vojko Obersnel, koji nemilice troši novac na olupinu Titovog “Galeba”, a prije njega gradonačelnik je bio Slavko Linić, također SDP-ovac, nekadašnji potpredsjednik Račanove Vlade i ministar financija u Milanovićevoj Vladi.
> HDZ: Za skupi odvoz komunalnog otpada u Rijeci odgovorni Obersnel i Komadina
Gradonačelnik Vojko Obersnel pred školskim ravnateljima kritizirao je u veljači ove godine izostanak građanskog odgoja u školama, a oni su ga pak nakon te izjave – izviždali.
Pravi žamor negodovanja u dvorani opatijskog hotela Royal izazvao je riječki gradonačelnik kritikom da već 27 godina, otkako je Hrvatska samostalna, u obrazovni sustav nije uveden građanski odgoj. To je, prema njegovim riječima, rezultiralo nedostatkom suosjećanja i tolerancije među mladima, njihovim stavom da je materijalno važnije od duhovnog, te da je vjeroispovijest ono što čini glavno obilježje ljudi, a ne njihova osobnost.
Tada je ispraćen sa zviždukom iz redova petstotinjak sudionika državnog stručnog skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova koji se u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje tada održavao u Opatiji, navodi Novi list.
Grad Rijeka je kao osnivač osnovnoškolskih ustanova odlučio uvesti građanski odgoj i obrazovanje kao zaseban predmet za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole.
“Djecu Obersnel želi u budućnosti na izborima. Nakon što im se objasni – koja je partija jedina prava.”, upozorila je dr. Željka Markić predsjednica Udruge “U ime obitelji” komentirajući ideološku indoktrinaciju u obliku građanskog odgoja koja se provodi u Rijeci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
