U Rijeci je u nedjelju 20. rujna, u sklopu programa Europske prijestolnice kulture, postavljena ‘umjetnička instalacija’ političara i umjetnika Nemanje Cvijanovića “Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik”.
Nemanja Cvijanović kao član Nove ljevice, nalazio se šesti na listi u VIII. izbornoj jedinici, Zeleno-lijeve platforme (Možemo, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta, Zagreb je NAŠ! i Za grad), čija je nositeljica bila Katarina Peović.
> Dr. sc. Carla Konta: ‘Rijeka se vratila u 1848. da bi propagirala Manifest Komunističke partije’
> Nova ljevica – tko su ljudi koji stoje iza nje?
Nedavno izabrana predsjednica Nove ljevice je Ivana Kekin (čiji je suprug, Mile Kekin, pjevač Hladnog piva, također bio kandidat Možemo na posljednjim parlamentarnim izborima), dok je za potpredsjednicu izabrana saborska zastupnica Rada Borić koja je od kraja 2019. i odlaska bivšeg predsjednika Dragana Markovine vodila stranku.
VIII. izborna jedinica obuhvaća područje Istarske županije i zapadni dio Primorsko-goranske županije, a tijekom predizborne kampanje Cvijanović je rekao kako građani Rijeke, Istre, Primorja i Gorskog Kotara dobro znaju zašto je antifašizam duboko ukorijenjen u naše društvo.
“Ne smijemo dopustiti da se taj dio povijesti zaboravi i da se toleriraju pokušaji restauracije fašizma. U našem društvu nije teško prepoznati nove oblike fašizma i treba im se oduprijeti”, ustvrdio je Cvijanović.
Tko je Nemanja Cvijanović?
„Nemanja je rođen u mraku, u miješanom braku u riječkoj obitelji ateista“, tako počinje životopis političara i umjetnika Nemanje Cvijanovića na službenim stranicama Rijeka kao prijestolnica kulture 2020. godine.
Nemanja Cvijanović rođen je 1972. godine. Diplomirao je 1998. u Veneciji, gdje je i magistrirao 2010. godine. Sin je pokojnog Miše Cvijanovića, poznatog riječkog novinara iz Brezove Glave (Tušilović pored Karlovca) koji je još davne 1964. počeo raditi za riječki Novi list.
Njegove radne teme bitno su određene ljevičarskim svjetonazorom i veličanjem komunizma. Već u svojoj prvoj samostalnoj izložbi Plaćam struju u riječkom Malom salonu 2008. godine Cvijanović je autentičnu kopiju nadgrobnog spomenika Josipa Broza Tita adaptirao u zidni radijator za kućnu upotrebu. Izložbu je pratio katalog s integralnom verzijom Komunističkog manifesta Marxa i Engelsa na engleskom jeziku, koja je upotpunjena Cvijanovićevim radovima koji se referiraju na tekst manifesta, piše tportal.hr
U MSU je Cvijanović 2011. predstavio i instalaciju s himnom proletarijata, svoj ‘Spomenik sjećanju na ideju o Internacionali’ u kojemu, lančanim prijenosom zvuka, isprva tiha i nježna melodija revolucionarne ‘Internacionale’ poprima sve veću snagu do, na koncu, razorne siline.
U jednoj videoinstalaciji Cvijanović se bavio sudbinom biste Moše Pijade.
U jednom od ranijih radova Nemanje Cvijanovića, ‘Aplauz!’ (2008. – 2010.) u sklopu kojeg je unajmio 200 statista, stavljajući ih u ulogu angažiranih građana čiji je zadatak prosvjedovati na zagrebačkom Cvjetnom trgu protiv neoliberalnog kapitalističkog društva. Nakon sat vremena insceniranog protestiranja, na istom mjestu, sudionicima je isplatio honorar od 60 kuna, a čitava situacija postavljena je kao filmski set i dokumentirana fotografski i kao video.
Godine 2013. otvorio je u Ljubljani izložbu pod imenom Smrt Fašizmu.
Kako je i rečeno za njegove radove, “likovno se obračunavajući sa životinjama koje simboliziraju nadmoć, predstavljenim na grbovima odabranih imperijalističkih zemalja, Cvijanović skreće pažnju na prisutnost simbola te političkih i ekonomskih koncepata o kojima bi bar trebalo raspravljati, ako ne i cenzurirati ih”.
Cvijanović je govorio i o tome kako nedostatak vojske znači i nemogućnost znanja što se obrane tiče te da je svojedobno bio organizirao akciju streljaštva, odnosno pucanja kao vježbu.
Manifest Komunističke partije za EPK
“Probudila se Rijeka prije nekoliko dana, opet u nekoj imaginarnoj zemlji čudesa: Rijeka se vratila u 1848. da bi čitala i propagirala „Zajednički manifest Komunističke partije ujedinjenog građanstva Rijeke“”, upozorila je riječka povjesničarka dr. sc. Carla Konta osvruvši se na distribuciju rada Nemanje Cvijanovića – “Zajednički Manifest Komunističke partije ujedinjenog građanstva Rijeke”.
Manifest se od 7. rujna 2020. dijeli kroz sustav odjela i ogranaka Gradske knjižnice Rijeka. Riječani u knjižnicama mogu preuzeti po jedno numerirano djelo, odnosno po jedno otisnuto pojedinačno slovo iz spomenutog Manifesta, s “ciljem da se svakog 1. svibnja ujedinjuju u proslavi Praznika rada čitanjem, slaganjem i redistribuiranjem zajedničke revolucionarne knjige”. Projekt autora Nemanje Cvijanovića u bliskoj suradnji s dizajnerom Mariom Aničićem nastao je u okviru programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeke 2020.
Udruga Nemanje Cvijanovića završila u stečaju zbog dugova
Početkom kolovoza 2020. Cvijanovićeva udruga Samoupravna interesna zajednica završila je u stečaju.
Zahtjev za stečaj podnijela je Financijska agencija (Fina), navodeći kako ta udruga ima 8.462 kune neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju duljem od 120 dana, da dužnik nema zaposlenih te da podnositelj zahtjeva osim navedenih podataka ne raspolaže drugim podacima o imovini pravnih osoba.
Kako se navodi u rješenju Trgovačkog suda u Rijeci od 3. kolovoza ove godine, odredbom članka 428. stavak 1. SZ-a propisano je da će sud provesti skraćeni stečajni postupak.
Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu nisu u roku od 15 dana podnijele popis imovine i obveza dužnika, a također niti jedan vjerovnik nije u roku od 45 dana od objave oglasa na mrežnoj stranici e-Oglasne ploče suda predložio otvaranje stečajnog postupka. Budući da se vjerovnici i zastupnici nisu odazvali u zakonski predviđenim rokovima, sud je donio odluku o istovremenom otvaranju i zaključivanju stečaja.
Udruga Samoupravna interesna zajednica, skraćenice SIZ poznate iz doba bivše Jugoslavije (u čijoj su nadležnosti za vrijeme Jugoslavije bili zdravstvo, socijalna zaštita, kultura, sport i druge društvene djelatnosti) osnovana je 2002. godine s ciljem, kako se navodi, »promicanja svih vrsta likovnog, suvremenog umjetničkog izražavanja i kulture uopće«. Kao cilj navodi se i uspostavljanje »odnosa suradnje s drugim kulturnim sredinama i razmjenu programa na međunarodnoj razini te poticanje dijaloga i rasprava o različitim kulturnim i umjetničkim stavovima«.
Predsjednik Udruge Nemanja Cvijanović je u projektu Europske prijestolnice kulture (EPK) u Rijeci bio naveden kao koordinator programa »Kuhinja različitosti« te kao autor već spomenute zvijezde petokrake.
Petokraka u Rijeci unatoč Rezoluciji EP-a
Podsjetimo, crvena zvijezda petokraka kao komunistički simbol, ali i manifest Komunističke partije predstavljaju veličanje totalitarnih i diktatorskih režima što predstavlja kršenje Ustava RH, Rezoluciju vijeća EU br. 1481 i brojne druge pozitivne zakone.
Rezolucija koju je Europski parlament usvojio prije godinu dana jasno poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim. U njoj se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola.
Također se napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.
Unatoč osudi komunističkih simbola, Rijeka je kao Europska prijestolnica kulture uvrstila komunističku crvenu zvijezdu petokraku ali i manifest Komunističke partije u svoj program.
Podsjetimo također i kako je revizija pronašla niz nepravilnosti vezanih uz provedbu projekta Rijeka 2020 – EPK te istoimene tvrtke koju su zajednički osnovali Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. U sve je bila uključena i policija zbog istrage o pogodovanju tvrtki iz Srbije, a osumnjičeno je više osoba.
“Riječ je o skulpturi u obliku velike odbačene i zaboravljene partizanske zvijezde petokrake u koju je uronjeno 2800 krhotina stakla koje podsjećaju na 2800 poginulih boraca u bitki za Rijeku. Instalacija je sastavni dio programa Izvrnuti džep – umjetničke intervencije u javnom prostoru u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, u sklopu programskog pravca Doba moći… Spomenik crvenoj Rijeci postavljen je 20. rujna, na dan kada je 1943., poslije kapitulacije Italije (8. rujna 1943.) Izvršni odbor ZAVNOH-a donio odluku, koja je kasnije potvrđena na zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom, o priključenju Rijeke matici zemlji Hrvatskoj, kao i Istre, Zadra te ostalih krajeva koje je u Drugom svjetskom ratu okupirala Italija. Postavljena na vrh Riječkog nebodera ova umjetnička intervencija reminiscira crvenu zvijezdu koja je na isto mjesto bila postavljena 1945. godine. Izvan dohvata i uperen k nebu ovaj samoobrambeni spomenik otvara pitanje pozivanja (ne)željenoga gosta (zvijezde petokrake) u tkivo grada, pitanje defanzivnosti kao vječnog pratitelja napada na neželjeno i začaranog kruga koji se stvara takvim odnosom, stoji u objašnjenju o instalaciji na službenim stranicama EPK Rijeka 2020.
Skulptura će biti tamo do 4. listopada 2020. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
