Novi sukob u vladajućoj koaliciji: HNS zaprijetio da neće podržati proračun

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

S jučerašnjeg sastanka predstavnika vladajuće koalicije na kojemu im je ministar financija Zdravko Marić predstavio nacrt prijedloga državnog proračuna za 2020. godinu, HNS-ovci su izašli vrlo nezadovoljni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tvrde da dvoje HNS-ovih ministara neće dići ruke za ovakav prijedlog proračuna i da su spremni napustiti Vladu Andreja Plenkovića.

Smatraju da je iz Marićeve prezentacije jasno da u planirani budžet Ministarstva znanosti i obrazovanja za iduću godinu nisu ukalkulirani zahtjevi učitelja, koji traže da im se plaće povećaju za 6,11 posto povećanjem koeficijenata složenosti njihovih poslova, piše Jutarnji list.

– Na bilateralnom sastanku HDZ-HNS koji je održan u utorak (nakon sastanka svih članica vladajuće koalicije, nap. a.) HNS je predložio privremene kompenzacijske mjere za plaće učitelja dok se ne nađe cjelovito rješenje za popravak koeficijenata. Na današnjem sastanku koalicije koji je vodio ministar financija Zdravko Marić, predstavljen je proračun za iduću godinu u kojem nije prikazano rješenje za rješavanje problema učiteljskih plaća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Budući da u vezi s tim pitanjem nema političkog dogovora, HNS neće podržati takav proračun za 2020. HNS predlaže da se prijedlog proračuna odgodi za sljedeću Vladinu sjednicu. HNS i dalje inzistira na dijalogu s učiteljima i pronalasku rješenja za pravednije učiteljske plaće. Državni proračun koji to ne predviđa HNS neće podržati! – poručili su jučer u HNS-u.

Kompenzacija

Rekli su da je to službeno stajalište stranke i dodali da će nastaviti razgovore s partnerima te da “vjeruju da će do iduće Vladine sjednice pronaći razumno rješenje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Mi smo ušli u Vladu s HDZ-om iz više razloga, jedan je politička stabilnost zemlje, a drugi, HNS-u najvažniji, bio je provedba kurikularne reforme. Došli smo gotovo do kraja unatoč svim teškoćama koje smo imali. U našem dogovorenom programu za provedbu kurikularne reforme jasno stoji i poboljšanje materijalnog statusa učitelja. To piše i u strategiji koja je izglasana u Saboru. Dakle, za taj zahtjev HDZ zna od prvog dana, a to govorim zato da ne ispadne da mi sada ucjenjujemo uoči izbora – kaže  sugovornik Jutarnjeg lista iz vrha HNS-a.

Kako bi točno izgledale kompenzacijske mjere za učitelje u razdoblju do konačnog rješenja za koeficijente u cijelom javnom sektoru, u HNS-u jučer nisu otkrili. Kažu da su se detalji kompenzacijskih mjera prije nekoliko dana brusili na sastanku premijera Andreja Plenkovića, ministra financija Zdravka Marića, ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i šefa HNS-a Ivana Vrdoljaka.

– S tim prijedlogom trebalo se ići na sastanak s učiteljskim sindikatima koji se trebao dogoditi danas, ali je odgođen – rekao je jučer izvor iz HNS-a. Tvrdi da bi trošak kompenzacijskih mjera na godišnjoj razini iznosio 160 milijuna kuna, odnosno 13,3 milijuna mjesečno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Današnji sastanak je završio tako što nam je ministar Marić rekao da on nema političke ovlasti da nam odgovori i da će naše prijedloge prenijeti premijeru Plenkoviću. Ostane li ovako na sjednici Vlade, naši ministri neće dići ruku za prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu. Tražimo odgodu dok se ne postigne dogovor Vlade i učitelja – kažu u vrhu HNS-a.

Pucanj u prazno?

U vrhu HDZ-a jučer nisu odgovarali na pozive i upite koje su s Jutarnjeg lista uputili sudionicima sastanka, potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću te predsjedniku Kluba HDZ-ovih zastupnika Branku Bačiću. Pitali su ih je li točno da je HNS, nakon što je ministar financija predstavio proračun za 2020., jasno rekao da takav proračun neće podržati te je li točno da su iz HNS-a predložili da se sjednica Vlade o proračunu odgodi dok Vlada s učiteljima ne dogovori pitanja njihovih plaća. Također su ih pitali smatraju li da će HNS ovaj put ići do kraja.

Naime, ovo je još jedna u nizu HNS-ovih prijetnji da će napustiti koaliciju i da neće glasati za proračun. Zadnji put se to dogodilo prije nešto više od dva tjedna kad je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak poručio da neće glasati za proračun u kojem neće biti predviđeno povećanje koeficijenata za prosvjetne djelatnike te da samim time nemaju što raditi u Vladi. HNS-ovci se, inače, na tom koalicijskom sastanku prije dva tjedna nisu ni pojavili. Iz HDZ-a su nakon toga danima poručivali da neće pristati ni na kakve ultimatume te su slali poruke da su spremni za sve opcije pa i za izvanredne izbore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, onda je premijer Andrej Plenković iz Sabora poručio da će od sljedeće godine ponuditi povećanje osnovice plaća za 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, i to u tri vala po dva posto. Da bi to osigurali, rekao je, predložit će odgađanje smanjenja stope PDV-a za jedan postotni bod, što je bilo planirano od 1. siječnja.

– Svjesni smo da su koeficijenti u državnim i javnim službama nerealni, no i to želimo riješiti – poručio je tada Plenković.

Prve reakcije iz HNS-a nakon te premijerove najave bile su pozitivne, ali su izjavili i kako očekuju da ih Plenković na koalicijskom sastanku detaljnije upozna s tim planom te da to smatraju prvim korakom iza kojeg će uslijediti drugi koji bi riješio i zahtjeve učitelja za povećanjem njihovih koeficijenata složenosti poslova.

No, mir koji je Plenković tim potezom kupio i koji je i HNS-u olakšao prilično nezavidnu situaciju u koju su se doveli zbog svojih ultimatuma, očito nije potrajao dugo. Pitanje je jedino hoće li i ova zadnja, ponovljena HNS-ova prijetnja – da neće podržati proračun za 2020. – ostati, kao i one prije, samo još jedan pucanj u prazno.

Sindikalci se ogradili od politike, neće otići na sastanak sa Škorom

Nismo ni za jednu stranku, borimo se za obrazovanje, koje ne smije biti talac nijedne politike – poručila je u ime školskih sindikata, koji već 12 dana organiziraju štrajk, Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja. Na taj je način odgovorila na kritike dijela prosvjetara koji su sindikate prozvali zbog izbora glazbenog repertoara koji su neki članovi obradili i otpjevali na Markovu trgu u Zagrebu, konkretno obrade pjesme predsjedničkog kandidata Miroslava Škore.

Uz to, u četvrtak je čelnik srednjoškolskog sindikata Branimir Mihalinec uputio poziv predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i kandidatu Škori da se očituju o zahtjevima štrajkaša, a iz Škorina su stožera najavili da će se sa sindikatima sastati idući tjedan. Ni to nije najbolje “sjelo” učiteljima, pa su neki, poput onih iz mreže Nastavnici org., javno prozvali sindikalce. No, jučer je na novinskoj konferenciji, održanoj simbolično ispred Muzeja iluzija u Zagrebu, Tuškan poručila kako ih političko svrstavanje ne zanima.

“Nećemo ići na sastanak sa Škorom, ne želimo da nas se povezuje s bilo kojim kandidatom”, istaknula je. Ona je u nekoliko navrata posljednjih dana u javnim nastupima zamijenila predsjednicu SHU Sanju Šprem, koja je zbog zdravstvenih problema morala izostati. Ana Tuškan, pravnica po struci, u Sindikatu je glavna tajnica od 2016., a tamo je prešla iz odvjetničkih voda.

Šprem bi već u ponedjeljak trebala sudjelovati na pregovorima o osnovici plaća. Sindikati školstva, pak, još uvijek čekaju termin za razgovore s Vladom na temu rasta koeficijenata. Štrajk u školama ide dalje, a u ponedjeljak će se održati u Primorsko-goranskoj, Međimurskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.