Nizom predavanja, radionica, financijskih kvizova i drugim aktivnostima i ove će se godine u Hrvatskoj obilježiti Svjetski i Europski tjedan novca, a s ciljem podizanja svijesti djece i mladih o važnosti novca, financijskog opismenjavanja i financijskog zaključivanja, istaknuto je u utorak u Ministarstvu financija.
Uz Ministarstvo financija, ostali dionici koji će prezentirati svoje aktivnosti u području financijske pismenosti povodom ovom događanja su: Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga banaka, Hrvatski ured za osiguranje, Štedopis, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Zagrebačka burza, Ekonomski fakultet iz Zagreba, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatski institut za financijsku edukaciju. Cilj obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca je podizanje svijesti djece i mladih o važnosti novca, financijskog opismenjavanja i financijskog zaključivanja.
O Svjetskom/Europskom tjednu novca
Hrvatska i ove godine obilježava Svjetski tjedan novca i Europski tjedan novca.
Prema definiciji OECD-a, „Financijsko obrazovanje je proces izgradnje kapaciteta kojim pojedinci podižu svoje razumijevanje financijskih proizvoda i sadržaja te putem informacija, poučavanja i objektivnih savjeta razvijaju vještine i samopouzdanje, kako bi mogli postati svjesniji financijskih rizika, ali i prilika za informirane odluke, te kako bi znali kome se obratiti za pomoć, izgraditi prikladne stavove i reakcije, a radi poboljšanja svog financijskog položaja i dobrog upravljanja novcem.”
Svjetski tjedan novca je godišnja inicijativa Child & Youth Finance Internationala (CYFI) koji u suradnji s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. OECD) te ove godine u suradnji s Afričkom Unijom (eng. African Union), kontinuirano radi na podizanju financijske svijesti kod djece i mladih. Nastoji se što više potaknuti mlade na razmišljanje o novčanim pitanjima, sredstvima koja je potrebno osigurati za život te o poduzetništvu. Od 2012. godine održano je sedam kampanja kojima je bilo obuhvaćeno 32 milijuna djece i mladih u 169 zemalja diljem svijeta. Financijsko opismenjavanje je krucijalno zbog iznimno dinamičnog načina života koji većina građana danas vodi (česta promjena zaposlenja, životnog stila, različite životne situacije) te isto tako pojave sve složenijih financijskih proizvoda i usluga u rastućim i sve dinamičnijim financijskim tržištima te ubrzanog razvoja novih tehnologija.
Stoga je potrebno educirati mlade i potaknuti ih na razmišljanje o budućnosti i planiranju, ukazati na jačanje svijesti o prihodima odnosno rashodima, kako bi bili sposobni ispravno odlučivati o potrošnji, odnosno voditi sami svoj osobni proračun i nastojati ostvariti štednju. Zbog svega navedenog iznimno je važno sudjelovanje medija na ovoj prezentaciji kako bi se upravo u suradnji s medijima uspjelo doprijeti do što većeg broja građana, a posebice mladih. Cilj je stavljanja snažnijeg naglaska na financijsku pismenost i aktivnosti koje se provode vezano uz financijsko opismenjavanje u Hrvatskoj.
Svjetski tjedan novca obilježava se u Hrvatskoj od 2014. godine, a Europski tjedan novca obilježava se u Europi i Hrvatskoj od 2015. godine.
Financijska pismenost u Hrvatskoj
Hrvatska Vlada je 2015. godine usvojila zaključke kojima se prihvaća Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje 2015. – 2020. i Akcijski plan za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2015. godinu.
Iste godine Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka su u suradnji s Ministarstvom financija proveli nacionalno istraživanje na reprezentativnom uzorku temeljem revidirane ankete OECD-a kako bi se utvrdila početna razina financijske pismenosti te identificirale ciljane skupine.
Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosila je 11,7 od mogućeg 21 boda.
Upravo mladi su se pokazali kao iznimno ranjiva ciljana skupina jer su polučili najlošije rezultate u svim kategorijama (financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca). Stoga je 2015. formirana Operativna radna grupa za financijsku pismenost koju čine predstavnici 19 institucija . Sve institucije kontinuirano provode različite aktivnosti usmjerene podizanju razine financijske pismenosti tijekom godine, a koje su definirane Akcijskim planom koji se donosi za svaku godinu u skladu s donesenim Nacionalnim strateškim okvirom financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. (Narodne Novine br. 11/15). Veliki dio tih aktivnosti (seminari, predavanja, radionice, financijski kvizovi, debate, edukativne posjete npr. Hrvatskoj narodnoj banci, Zagrebačkoj burzi i dr., video igrice, edukativne video snimke, izdavanje edukativnih materijala) je usmjeren na mlađu populaciju.
Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj, posebno kada je riječ o mladima, još nije na zadovoljavajućoj razini te se i dalje trebaju sustavno provoditi mjere i aktivnosti kako bi se ta razina podigla. Stoga Hrvatska, koja je po financijskoj pismenosti ispred, primjerice, Italije i Portugala, treba težiti postizanju razine financijske pismenosti kakvu imaju skandinavske zemlje, koja je među najvišima u svijetu. Nadamo se da će obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog/Europskog tjedna novca i sve aktualne i planirane aktivnosti pridonijeti daljnjem poboljšanju financijske pismenosti hrvatskih građana.
