„Cijela ova priča da će oni otvoriti arhive debela je i masna laž, jer su arhivi apsolutno otvoreni, i to ne do 30. svibnja, nego do 22. prosinca 1990. Već to skraćivanje od šest mjeseci znači zatvaranje.
Čitam bez ikakva ograničenja, kopiram, odnosim. (…) S tim dokumentima radit ću što želim i onaj tko mi pokuša zabraniti njihovo korištenje morat će itekako dokazati da sam ih kopirao nakon stupanja na snagu novog zakona. Prema tome, ne razumijem što Vlada misli da će time postići“ – rekao je za Večernji list odvjetnik Siniša Pavlović, uspoređujući trentuno važeći, tzv. Mostov zakon o arhivima i predloženi Vladin zakon koji je u četvrtak upućen u saborsku proceduru.
Vlada je tekst novoga Zakona, kojeg je pripremilo Ministarstvo kulture, usvojila samo godinu dna nakon što je Sabor, prema prijedlogu Mosta, donio Zakon kojim je mogućeno otvaranje arhiva iz komunističkog razdoblja, a kojega je podržalo čak 114 zastupnika u Saboru uključujući i HDZ-ove.
Zašto HDZ-ova Vlada sada ponovno donosi novi zakon i po čemu se on razlikuje u odnosu na trenutno važeći, HDZ-ov Zakon, pitanja su koja se postavljaju, a njegovi kritičari navode kako se njime- ponovno ide u smjeru zatvaranja arhiva.
Odvjetnik Siniša Pavlović je, već više puta, u toku rasprave o ovom Zakonu isticao upravo tu činjenicu, te detaljno kritički analizirao koje će se promjene uvesti u odnosu na trenutno važeći Zakon, o čemu više možeete pročitati ovdje.
Dokumenti nastali od svibnja do prosinca 1990. postat će nedostupni
Večernji list kao jedan od problema ističe da su po Mostovom zakonu arhivi već potpuno otvoreni sve do 22. prosinca 1990., a po Vladinu prijedlogu više se neće moći ući u dosjee nastale od 30. svibnja 1990. do tog datuma. To znači da se za građane zatvaraju dokumenti nastali u vrlo osjetljivom razdoblju tranzicije državnih službi, zbog čega je predloženi zakon već u prvom čitanju dobio pridjev “antilustracijski”.
Vlada je u konačnom tekstu ignorirala i gotovo sve važnije primjedbe koje je na raniji prijedlog iznijela i struka i parlamentarna oporba.
Od važnijih promjena između dvaju čitanja valja zabilježiti tek činjenicu da u konačnom tekstu ipak nema odredbe po kojoj je Vlada mogla zabraniti pristup i nekim dokumentima koji ne nose oznaku tajnosti ako se procijeni da se time štite “podaci od nacionalnog interesa”, piše Večernji list.
„Cijela ova priča da će oni otvoriti arhive debela je i masna laž, jer su arhivi apsolutno otvoreni, i to ne do 30. svibnja, nego do 22. prosinca 1990. Već to skraćivanje od šest mjeseci znači zatvaranje“ – tumači Pavlović za Večernji list, te ističe kako je od donošenja Mostova zakona više puta bio u arhivima i bez ograničenja umnažao dokumente.
Pavlović: „Vladin zakon je ‘šaralaža’“
Čitam bez ikakva ograničenja, kopiram, odnosim, tu je sada pitanje što će biti s tim kopijama. U Zakonu je odredba da se ograničenja ne odnose na ono što je postalo dostupno javnosti, a javnosti je lani postalo dostupno sve do 22. prosinca 1990.
S tim dokumentima radit ću što želim i onaj tko mi pokuša zabraniti njihovo korištenje morat će itekako dokazati da sam ih kopirao nakon stupanja na snagu novog zakona. Prema tome, ne razumijem što Vlada misli da će time postići – kazao je Pavlović.
Također je istaknuo preformuliranje odredbi vezanih uz zaštitu osobnih podataka, piše Večernji list. Vlada je, naime, formulaciju iz postojećeg zakona po kojoj se ne smiju štititi osobni podaci onih koji su s jugoslavenskim službama sudjelovali u kršenju ljudskih prava zamijenila odredbom po kojoj izvan zaštite ostaju tek osobni podaci Udbinih suradnika, čime se, tumači Pavlović, skrivaju podaci niza kategorija osoba koje su za račun režima kršile tuđa prava.
Ljudska prava nije kršila samo Udba, kršio ih je i SUP, fakulteti, škole… Ne radi se o terminološkoj ni semantičkoj, nego o bitnoj razlici – ističe Pavlović. Odvjetnik je skeptičan i prema ukidanju roka od 30 godina za dostupnost gradiva bez oznake tajnosti, koju naziva “šaralažom”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/vecernji.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.