Pelješki most, projekt od iznimnog strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, gotovo je pred završetkom. Dva kraja mosta spajaju se danas, 28. srpnja navečer, a očekuje se da će svi radovi na tom najvažnijem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj biti gotovi do kraja siječnja sljedeće godine. Zašto je Hrvatska tako dugo čekala ostvarenje ovog projekta?
Od prve ideje do konačne realizacije proći će skoro četvrtina stoljeća!
Projekt o kojemu se govorilo još u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti, koji je prvi put započet u vrijeme Sanaderove vlade, zaustavljen u vrijeme vlade Jadranke Kosor te potpuno odbačen u vrijeme Milanovićeve vlade, kada je i ugovor s izvođačem raskinut, ipak je ponovno došao na dnevni red te je sada već pred samim završetkom realizacije. Tako bi teritorij Republike Hrvatske konačno trebao biti povezan te će se do hrvatskog juga moći putovati bez izlaska iz zemlje i prolaska kroz Bosnu i Hercegovinu.
Naime, ideju o izgradnji mosta koji bi trebao osigurati kopnenu povezanost teritorija Republike Hrvatske javnosti je 1998. iznio Luka Bebić govoreći u Hrvatskom Saboru. Tri godine nakon toga most je dodan u prostorni plan županije. Tek je 2005. tadašnji premijer Ivo Sanader službeno je otvorio radove istaknuvši kako “Hrvatsku konačno fizički povezujemo ovim mostom”.
Otvaranje je ponovio 2007. kada je prvi projekt na izgradnji provodio hrvatski konzorcij Konstruktor-Viadukt-Hidroelektra, pobijedivši na natječaju na kojega su bile prijavljene slijedeće tvrtke: Dywidag (iz Njemačke), Strabag (iz Austrije), Cimola (iz Italije), Eiffel (iz Francuske); and Alpine Bau (iz Austrije). Vlada Jadranke Kosor je 2009. prekinula izgradnju Pelješkog mosta zbog svjetske ekonomske krize, iako je i tada poručivala kako se “gradnja nastavlja”.
Do 2010. realiziralo se tek 3% tog prvotnog projekta, s utrošenih 246 milijuna kuna i 71 milijun ostvaren gradnjom. Međutim, dolaskom vlade Zorana Milanovića projekt izgradnje mosta je odbačen, a ugovor s dotadašnjim izvođačem raskinut. Iste je godine iz fondova Europske unije, kojoj se Hrvatska pridružila 2013., odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje.
I 2016. je tadašnji potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko najavljivao kako će “ove godine već riješiti situaciju s Pelješkim mostom”. Međutim, novi je natječaj raspisan 2017. godine, a u travnju 2018. dobiva ga kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation uz ponudu od 2 milijarde kuna i s rokom izgradnje od 36 mjeseci.
EU sredstvima osigurano je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava za provedbu ovog projekta, što je oko 85% s obzirom na ukupne troškove. Krajem godine stigli su kineski radnici, a dovršetak prve faze gradnje obilježen je u travnju 2019. Do sada su (srpanj 2021.) postavljeni i zavareni svi segmenti mosta, a ostatak radova – postavljanje hidroizolacije i ograde te asfaltiranje prometnice – kao i završetak projekta, očekuje se do kraja siječnja sljedeće godine.
> Danas se spaja Pelješki most: Na večernjoj središnjoj svečanosti očekuju se tisuće ljudi
> Čak 630 stranih radnika i 50 domaćih radi na Pelješkom mostu koji će se spojiti 28. srpnja
Tijekom svog posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji ranije ove godine, premijer Andrej Plenković kazao je kako je cilj cjelokupnog projekta “povezivanje juga Hrvatske, a to je naš ključni cilj: osigurati integritete državnog teritorija”.
Dodao je da je ovaj projekt povezivanja hrvatskoga juga s ostatkom zemlje – vrijedan 550 milijuna eura i sufinanciran iz EU-a iznosom od 357 milijuna eura – “zaista od strateškog značaja i veseli da će biti završen i realiziran za godinu i pol dana. Taj projekt će zaista biti generacijski projekt svih nas”, kazao je.
Zašto je važan Pelješki most?
Pelješki most od strateške je važnosti za Republiku Hrvatsku jer se njime osigurava nesmetan prolaz iz jednog dijela Hrvatske u drugi bez izlaska iz države.
Od rješavanja problema velikog prometa i zastoja koji se ljeti, u vrijeme turističke sezone, stvara pri prolasku kroz neumski koridor, mnogo je važnije to da Hrvatska Pelješkim mostom osigurava jedinstvo svog teritorija što je pitanje nacionalnog interesa i nacionalne sigurnosti. Iako Bosna i Hercegovina pri prolazak kroz Neum za vozila koja putuju iz Hrvatsku u Hrvatsku ne vrši stroge kontrole, ipak ostaje i hipotetska mogućnost da bi ona jednog dana mogla promijeniti svoju politiku prema ulasku u zemlju i izlasku iz nje.
Otkada je Hrvatska u Europskoj uniji granica Hrvatske i BiH ujedno predstavlja i granicu Europske unije, a ako Hrvatska uskoro uđe u schengensku zonu prolazak kroz Neum značit će i izlazak iz schengenske zone i ponovni ulazak u nju zbog čega će i kontrole zasigurno morati biti veće, što će sve usporiti i otežati promet.
Goldstein prosvjedovao protiv izgradnje mosta, BiH namjerno usporavala izgradnju
Podsjetimo kako se protiv gradnje Pelješkog mosta bunio povjesničar Ivo Goldstein, nazvavši most “najskupljim spomenikom dubinski promašenoj politici” i “katedralom u pustinji” i tvrdeći da je koridor kroz Neum odlično rješenje. I Bosna i Hercegovina glasno je prosvjedovala protiv izgradnje mosta koji osigurava teritorijalnu cjelovitost RH.
> Zašto je Hrvatskoj važan Pelješki most kojega je Goldstein nazvao nepotrebnim?
> Pelješki most: Što je bilo odlučujuće kod izbora izvođača radova?
> Komšić najavio tužbu zbog granice i Pelješkog mosta, Plenković mu odgovorio
Najprije je uputila prigovor žaleći se da je visina mosta nedovoljna da bi u neumsku luku mogli uplovljavati veliki brodovi, zbog čega je Hrvatska izmijenila projekt povećavajući visinu mosta. Prigovori protiv Pelješkog mosta vrlo su bili glasni i uoči samog početka radova, kada je član predsjedništva BiH Željko Komšić, netom nakon što je izabran, čak prijetio tužbom netočno navodeći da Hrvatska time krši međunarodnu konvenciju o pravu mora. No, neutemeljeni zahtjevi Bosne i Hercegovine ubrzo su utihnuli.
Iz projekta Hrvatskih autocesta:
Opis projekta:
1. Izgradnja mosta Pelješac s pristupnim cestama
2. Izgradnja pristupnih cesta (duljine 12,04 km): Duboka – Sparagovići /Zaradeže
– cesta Duboka (D8) – Most 2, 140 km (kopnena strana)
– Most – Zaradeže, 9,898 km (na Pelješcu) s 2 tunela, 1 vijaduktom i 2 mosta
3. Izgradnja stonske obilaznice: poboljšanje i proširenje dionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno, 10,2 km
4. Izgradnja stonske obilaznice: Prapratno – Doli, 7,89 km s 2 tunela, 1 vijaduktom i 1 mostom
Ukupna vrijednost projekta: 4.023.978.948,00 kuna
Ukupni prihvatljivi troškovi: 3.215.559.659,40 kuna
Ukupno EU bespovratna sredstva (85%): 2.733.225.710,49 kn
Ugovor je potpisan 13.6.2017.
Operativni program: Konkurentnost i kohezija
Korisnik: Hrvatske ceste d.o.o.
“Cilj ovog projekta je ojačati povezanost državnog teritorija na samom jugu Republike Hrvatske izgradnjom mosta Pelješac s pristupnim cestama i cestama na Pelješcu (tzv. stonska obilaznica). Provedba projekta predviđena je u razdoblju od 2016. do 2022. godine tijekom kojih će biti izgrađeno sveukupno 32,53 km cesta s pripadajućim pratećim objektima (vijadukti, mostovi, tuneli, podvožnjaci, odmorišta, vodospreme i dr.)”, stoji u projektu.
“Izgradnjom mosta Pelješac i cesta povećat će se stupanj usluge prometnog sustava i sigurnost prometa, omogućiti pristup krajnjem jugu za vrijeme jakih vjetrova kad je onemogućen zračni i pomorski promet, razina pouzdanosti u smislu opskrbe regije, smanjiti trajanje putovanja prema krajnjem jugu čime će se smanjiti utjecaj na okoliš.
Strateški ciljevi projekta su: poboljšanje TEN-T cestovne mreže duž Jadranske obale, poboljšanje konkurentnosti regije, povećanje povezanosti prometnog sustava i pristupa izdvojenom teritoriju Južne Dalmacije te smanjenje utjecaja na klimatske promjene i okoliš”, navodi se u projektu.
