Andrej Plenković već gotovo osam godina suvereno vlada Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), a preko nje, uz pomoć koalicijskih partnera, kao premijer upravlja i Hrvatskom. Po dugovječnosti na čelu stranke i države u leđa gleda jedino Franji Tuđmanu, uz napomenu da je Tuđman obnašao funkciju Predsjednika RH koja je u tadašnjem polupredsjedničkom sustavu bila najviša izvršna funkcija u državi. Kako bi preskočio Tuđmana i zadržao položaje u stranci i državi, za Plenkovića će ključni bit skorašnji parlamentarni izbori.
>Muke po SDP-ovoj koaliciji: Kako uklopiti socijaliste iz Radničke fronte i kapitaliste iz Fokusa?
Pobjedom na parlamentarnim izborima i formiranjem Vlade osigurava si novi četverogodišnji mandat na čelu države te postaje gotovo 100-postotni favorit na unutarstranačkim izborima koji će se, po statutu HDZ-a, održati u roku od 6 mjeseci od izbora za hrvatski sabor. Ukoliko se dogodi suprotno i HDZ ne uspije formirati vlast, Andrej Plenković vjerojatno odlazi s velike pozornice hrvatske politike.
Do kad traje mandat Plenkoviću na čelu HDZ-a?
Trenutačni mandat na čelu HDZ-a Andrej Plenković duguje pobjedi na unutarstranačkim izborima u ožujku 2020. godine. Tada je Plenković uvjerljivo pobijedio Miru Kovača, predvodnika tzv. desne stranačke struje. Plenković je osvojio 80%, a Kovač 20 posto glasova stranačkog članstva. Ništa bolje nisu prošli ni Kovačevi suradnici i kandidati za zamjenika i potpredsjednike Ivan Penava, Milijan Brkić, Davor Ivo Stier i Tomislav Tolušić. Umjesto njih HDZ-ovci su za zamjenika predsjednika HDZ-a izabrali Tomu Medveda, a na potpredsjednička mjesta Olega Butkovića, Zdravku Bušić, Branka Bačića i Ivana Anušića. Sve redom kandidate Plenkovićeve struje.
>Žižić za Narod.hr: Okupljanje ljevice trebala bi slijediti i desnica, inače će im propasti glasovi
Po stranačkom statutu iz 2018. izbori za predsjednika HDZ-a trebali su biti održani u veljači ove godine. Naime, tadašnji stavak 76. propisivao je izbore najkasnije mjesec dana prije isteka četverogodišnjeg mandata stranačkim dužnosnicima. Kako bi tome doskočili i izbjegli unutarstranačku utakmicu neposredno pred parlamentarne izbore HDZ-ovci su izmijenili tu odredbu statuta.
To su formalizirali izmjenama i dopunama statuta iz 2022. u kojima je definirano da postojeći mandati dužnosnicima u stranci traju četiri godine tj. do stupanja na dužnost novih dužnosnika. Istim izmjenama definirano je da će se unutarstranački izbori u pravilu održavati u roku od šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora.
To znači da će se unutarstranački izbori za predsjednika HDZ-a i stranačko vodstvo održati u drugoj polovici 2024. godine.
Politika Andreja Plenkovića
Andrej Plenković u vrh hrvatske politike stigao je naglo. Preuzeo je 2016. HDZ od Tomislava Karamarka čijom je odlukom HDZ prethodno u Saboru srušio vlastitu vladu na čelu s nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem. Korijen problema i uzrok nefunkcionalnosti tadašnje Vlade koju su činili koalicijski partneri HDZ i Most sa zajedničkim nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem bilo je međusobno nepovjerenje aktera, ali i sumnje u korupcijske skandale Tomislava Karamarka.
Plenković je ubrzo po preuzimanju HDZ-a tu stranku poveo do pobjede na parlamentarnim izborima u rujnu 2016.. Novu vlast dogovorio je s Mostom kojem je ustupio nekoliko ministarskih pozicija. No, ni ovaj put “brak” HDZ-a i Mosta nije potrajao. Presudila je nelojalnost Mostovih ministara koji su glasovali protiv tadašnjeg ministra financija Zdravka Marića. Za razliku od Karamarka, Plenković je uspio Vladu presložiti i zamijeniti Most liberalima iz HNS-a i Bandićevim “žetončićima”.
>Nositelji izbornih lista HDZ-a: Sedmorica istih kao i 2020., najveći gubitnik Beroš?
Od tada pa sve do danas Plenković i HDZ održavaju se na vlasti zahvaljujući suradnji s lijevo-liberalnim partnerima iz HNS-a i HSLS-a te potporom nacionalnih manjina. I na predstojećim parlamentarnim izborima Plenković ne namjerava odstupiti od utabane koalicijske politike te najavljuje produženje suradnje s HNS-om, HSLS-om i SDSS-om. S druge strane u startu odbija bilo kakvu mogućnost koaliranja sa stranaka desnice – Mostom i Domovinskim pokretom.
Osim po pitanju koalicija Plenković je i u provođenju javnih politika odveo Hrvatsku prema centru i ljevici. Najbolji primjeri toga su izglasavanje tzv. Istanbulske konvencije, potpisivanje Marakeškog sporazuma, opstrukcija referendumskih inicijativa…
Na unutarstranačkom planu, suprotno nekim predviđanjima, Plenković je uspostavio potpunu kontrolu. U tome su presudnu ulogu odigrali spomenuti unutarstranački izbori 2020. na kojem je pobijedio, a kasnije i stranački marginalizirao Miru Kovača, Davora Ivu Stiera, Milijana Brkića dok su se Ivan Penava (prelazak u DP), Zlatko Hasanbegović (izlazak iz stranke) i Tomislav Tolušić (korupcijska afera) sami povukli.
Što nakon parlamentarnih izbora?
O političkoj sudbini Andreja Plenkovića, kao i svih drugih političara, odlučit će hrvatski birači na predstojećim parlamentarnim izborima. Ukoliko HDZ pod njegovim vodstvom pobijedi i formira novu Vladu, a Plenković ostane premijer njegova će pozicija na čelu HDZ-a ostati netaknuta. U tom će slučaju s lakoćom pobijediti sve eventualne protukandidate na unutarstranačkim izborima. Put prema dostizanju Tuđmana i dolasku na tron najdugovječnijeg “vladara” HDZ-a i Hrvatske bit će mu trasiran, a poljuljati bi ga mogla tek neka lukrativna ponuda iz EU o kojoj se periodički “šuška”.
>DHondtova metoda: Što donosi koaliranje na desnici, a što na ljevici?
Pobjeda lijeve koalicije i njihovo formiranje vlasti u ovome se trenutku ne čini kao najsigurnija oklada, ali ju se ne može ni otpisati. U tom bi slučaju u poraženom HDZ-u gotovo sigurno došlo do previranja i unutarstranačkih borbi u kojima bi se tražila “glava” Andreja Plenkovića. Čak i kad bi on tvrdoglavo ustrajao na ponovnoj kandidaturi za šefa HDZ-a, na tim bi izborima imao male šanse.
O njegovom nasljedniku, uz toliko nepoznanica i hipotetskih scenarija, nemoguće je govoriti. Valja spomenuti tek da se u medijima najglasnije spominje Ivan Anušić, a u nekim je kalkulacijama i Oleg Butković…
>Zamke točkaste koalicija SDP-a i Možemo: Tko će koga i gdje iskoristiti?
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
