Plenkovićev ministar prijeti prosvjetarima: ‘Može se tražiti utvrđivanje zakonitosti štrajka ili ne platiti dane u štrajku’

Ministar rada i mirovinskog osiguranja, Josip Aladrović, gostovao je u Novom danu televizije N1 i komentirao štrajk koji se odvija u hrvatskim školama.

Ima li dogovora o nastavku pregovora sa sindikatima, vezano uz njihove zahtjeve za povišicom?

Što se tiče ove konkretne situacije, prošli tjedan je završio postupak mirenja, a s ozbirom da nije završio dogovorom, sindikati su pokrenuli štrajk. U petak smo imali sastanak oko početka pregovora o dodatku temeljnom kolektivnom ugovoru, sindikati su se odazvali, razgovarali smo o horizontalnom povećanju osnovice. Mi smo prošli tjedan izrazili stavove i ono što Vlada smatra oportunim, mogućim, izvedivim i na što se možemo dugoročno obvezati, tu smo pristupili odgovorno, korektno i konkretno, s druge strane nije bilo dovoljno volje za kompromis, za naći rješenje koje bi zadovoljilo obje strane i sindikati su pokrenuli štrajk. Sad vidimo poruke u kojima sindikati ostavljaju mogućnost razgovora. O dodatnim pregovorima nismo razgovarali, naša ponuda je još uvijek na stolu, međutim, nismo vidjeli volju da taj dijalog završi dogovorom.

Sutra se spominje kao mogući dan kad bi se nastavili pregovori.

Mogućnost za pregovore i razgovore uvijek postoji, mi to nismo ni u jednom trenutku odbacili. Mi se želimo dogovoriti, međutim, ne možemo pristati na one zahtjeve koji u pitanje dovode određenu financijsku i sistemsku održivost politike plaća u Republici Hrvatskoj. Tu imamo više različitih, rekao bih, izazova pred nama. Ja i dalje smatram da postoji mogućnost dogovora. Zaista ovi argumenti koji se pojavljuju u javnom prostoru od sindikata nisu dovoljno snažni argumenti za štrajk, međutim, vidjet ćemo što će se događati idućih dana.

Uvažavate li prigovor sindikata o koeficijentu?

Politika plaća je uređena u Republici Hrvatskoj s nekoliko različitih dokumenata. Krajem 2017. potpisan je temeljni kolektivni ugovor, u 5. mjesecu za osnovno i srednje obrazovanje, a u 12. za visoko. Neke vrste prava i povećanja plaća su ostvareni kroz granske kolektivne ugovore. Uredba Vlade definira visinu koeficijenata, kroz dodatak granskom kolektivnom ugovoru, ne kroz osnovicu, povećamo plaće za 4 posto. Mi smatramo da dodatak zapravo ne čini suštinsku razliku. Ono što naši učitelji mogu očekivati na kraju mjeseca je upravo zbroj svih ovih osnovice, koeficijenta, dodataka i sve drugo što čini njihovu bruto odnosno neto plaću. Već imate situaciju u sustavu obrazovanja dodatak od 13,7 posto koji dobivaju svi. Sigurno se nitko dosad nije žalio da ga ne traba isplaćivati. Inzistirali smo na dodatku da ne stvaramo dodatne nesrazmjere i sistemske probleme unutar drugih sustava.

Jesu li koeficijenti složenosti manji u odnosu na druge službe?

Koeficijenti složenosti definiraju složenost posla. Teško je definirati kakva je stvarna složenost. Problem je što je uredba nastala 2001. i da postoje nesrazmjeri u složenosti, jer su se poslovi mijenjali. To nije problem samo kod učitelja, onda možemo pričati o cijeloj uredbi i politici plaća, čvrsto stojimo kod toga da ne smijemo narušavati sistemski dio i da financijski učinci moraju biti ostvarivi i da se moramo ponašati odgovorno.

Je li točno to što je ministrica Divjak rekla da je Vlada mijenjala koeficijente u drugim djelatnostima, a za prosvjetu nema?

Kad se govori o promjenama uredbe, one su se događale. Nije nestvarno i nenormalno da se ona kao takva mijenja. Kad govorimo o politici plaća, ono što definira velike segmente kao što je obrazovanje su temeljni kolektivni i granski ugovori. Ukoliko postoje specifičnosti, one se dogovaraju kroz granske kolektivne ugovore. Uredba se mijenjala ali ona se u pravilu mijenja kad postoji razlog koji nije vezan samo uz povećanje plaća.

Imate li točan proračun kolika je razlika između onoga što je Vlada spremna ponuditi i onoga što sindikati traže?

U postupku mirenja dobili smo zahtjev koji je konkretan, međutim, sa zahtjevima koje smo dobili, nastavno osoblje se korigira za 6,11 posto, a nenastavno za 12, 14 ili 16 posto, što je malo nelogična izmjena koja kasnije može imati reperkusije na sve ostale, jer nelogično je da nenastavnom, administrativnom osoblju podižete plaće više nego nastavnom osoblju. Kad pogledate sve zahtjeve, dođete na godišnji proračun od 476 – 480 milijuna kuna. Kad gledate ovo što smo mi ponudili, to je razina od 320 milijuna kuna. Od 480 mi nudimo 320 milijuna kuna. Na taj način smo pokazali spremnost na dogovor, na akceptiranje volje učitelja da oni oporavdaju tu veću kompleksnost rada koja je prouzročena, akceptirali smo status na način da smo pokazali volju da želimo povećati plaće.

Vrijedi li tih 160 milijuna kuna krizu Vlade i parlamentarne većine?

Ako se pojednostavljuju stvari, tu će svatko imati svoj stav, je li to malo novca ili puno novca. Ono što cijelo vrijeme pokušavmo voditi je odgovorna politika prema plaćama i svima, i zauzeli smo poziciju u kojoj smatramo da je ovo trenutno maksimalan iznos koji možemo ponuditi. Mogli smo i proračunski i sistemski vidjeti zašto smatramo da je ovo dobra odluka i mislim da su to dovoljno dobri argumenti da i sindikati i učitelji mogu shvatiti našu poziciju i u nekom trenutku je i prihvatiti.

Razmatra li Vlada mogućnost da štrajk proglasi nezakonitim?

Što se tiče pravnih modaliteta, to je jedan od modaliteta – pobijanje zakonitosti štrajka. Međutim, Vlada ne utvrđuje sama je li štrajk zakonit ili nije, može tražiti da se utvrdi zakonitost. Drugi modalitet je da štrajk ne bude plaćen. Mi smo i dalje spremni na dogovor u mirnom postupku i vidjet ćemo što će nam to donijeti, ali ove pravne mogućnosti postoje. Vremenski rok tu ne igra nužno ulogu, ukoliko se ide prema tome da štrajk ne bude plaćen, možemo je donieti bilo kad do kraja mjeseca dok traje obračun plaće, ali još nikakva odluka nije donesena.

Cirkularni način štrajka otvara mogućnost da ova situacija potraje čak i mjesecima. Može li se toliko dugo održati status kvo?

Ne bih ja išao s kvalifickacijama da bi ovo moglo trajati nekoliko mjeseci. Što se tiče cirkularnog štrajka, prvi put je primijenjen u ovom obliku. Mi to vidimo kao još jednu pregovaračku i poziciju koju sindikati žele postići dugotrajnim djelovanjem, jer bi se rasplinuo ako ne bi bio cirkularan. To je pravo sindikata da odredi modalitete i načine. Mi smo otvoreni, pokazali smo da želimo socijalni dijalog i da želimo zajednički donositi odluke koje su važne za sve građane Republike Hrvatske. Kad govorimo o pregovorima, mi smo započeli pregovore o temeljnom kolektivnom ugovoru. Svakako na ovaj način pokazujemo volju i želju da riješimo probleme i da povećamo plaće svima u društvu, da nijedna skupina ne bude izostavljena.

Najavljen je i štrajk fakulteta. Je li to dodatni pritisak na Vladu?

To je jedna vrsta dodatnog pritiska, i za rješavanja ovog problema, ali vjerojatno i vrsta dodatnog pritiska na pregovore koje smo u ovom trenutku započeli. Što se tiče konkretnog zahtjeva, zaprimili smo ga u petak, početak mirenja je danas.

Jesu li zahtjevi prihvatljivi?

Radimo fiskalne projekcije tih zahtjeva. Čuli smo neke brojke, nama djeluju preoptimistično, ali imat ćemo fiskalne projekcije i vidjeti što to točno znači za proračun.

Kad ste zadnji put razgovarali s ministricom Divjak?

Imamo sjednice Vlade i svi ministri komuniciraju.

Nakon sjednice prošlog tjedna niste razgovarali?

Vlada je ovdje ta koja izražava svoj stav, a ne pojedini ministri. U postupku mirenja bio sam imenovan od strane Vlade da budem glavni pregovarač, uz kolege iz Ministarstva financija i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Taj postupak nije završio prihvatljivo za Vladu. Svima koji se ne mogu uklopiti u stavove Vlade, resorski zastupajući određene interese, očito ciljevi Vlade nisu na prvom mjestu. Meni i velikoj većini ministara su ciljevi Vlade na prvom mjestu, a ne ciljevi pojedinih resora.

Osjećate li pritisak da se ovdje ne radi i pregovorima oko koeficijenata, nego riječ o pregovorima koji su otvorili pitanje parlamentarne većine?

Činjenica je da se pojavljuju politički momenti, činjenica je da neki partneri izražavaju svoje stavove, koji su drugačiji od stavova Vlade. Sigurno HDZ nije taj koji bi se trebao bojati iti jednog političkog ishoda niti će bježati od političkog ishoda. Ciljevi Vlade su nam na prvom mjestu.

Kako komentirate izjavu Milana Bandića da neće dizati ruke ni za jedan Vladin prijedlog dok se ne povećaju plaće prosvjetarima?

Malo čudi ova izjava. Iznenađuje, iako je Bandić i u ranijim izjavama zahtijevao značajnije povećanje. Činjenica je da je Bandić zastupao stavove da treba i puno više povećati plaće u obrazovanju. Nije sporno treba li, mi smo svi za povećanje plaća. Nije pitanje treba li, želimo li to, nego koji su realni okviri i mogućnosti da to u ovom trenutku učinimo. Učinit ćemo sve što je u realnoj moći Vlade da zadovolji interese svih na tržištu, koji zahtijevaju i zaslužuju veće plaće, ali trebamo imati fiskalnu i sistemsku održivost.

Bi li povećanje plaće od šest posto bio poraz Vlade?

Ovdje nema poraza ili pobjede, ovo su politički pregovori, izražavanje političkih stavova i moramo imati na umu jednu činjenicu – da moramo poboljšati status učitelja, koliko nam dopuštaju financijske mogućnosti i u kontekstu štrajka moramo zaštititi prava djece koja idu u škole. Moramo naći i optimalno rješenje. Nije Hrvatska demokratska stranka ta koja se boji bilo kojeg političkog raspleta.

Podsjetimo, Aladrović je glavni pregovarač o plaćama učitelja i nastavnika od strane Vlade.

Nakon što je propao pokušaj mirenja, prošloga četvrtka počeo je štrajk u svim školama u Hrvatskoj, a nastavljen je u petak – po cirkularnom principu.

U petak su štrajkale osnovne i srednje škole u Splitsko-dalmatinskoj, Varaždinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji. Prema podacima sindikata u štajku je bilo 88,17 posto zaposlenih u srednjim školama i 89,65 posto zaposlenih u osnovnim školama.

Štrajk kojim se traži povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto u ponedjeljak se nastavlja u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Virovitičko-podravskoj, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarskoj županiji, najavili su sindikalni čelnici.

Sindikati su jučer poslali otvoreno pismo Vladi, u kojemu Plenkoviću poručuju da ga njegovi savjetnici nisu ispravno informirali o razlozima štrajka.

Iz Vlade su im promptno odgovorili. U odgovoru stoji da je ova Vlada otvorena za dijalog s predstavnicima svih sindikata. Ističe i da nitko u Vladi, osobito premijer, nije krivo informiran te da su brojke lako utvrdive.

I Veliko vijeće Sindikata znanosti donijelo je odluku o ulasku u štrajk. Razlozi su identični onima koje ističu prosvjetni radnici u osnovnim i srednjim školama. Tražit će ujednačavanje plaća u sektoru znanosti i visokog obrazovanja, prije svega nenastavnog osoblja.