Predstavljanje projekta provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pod nazivom „Nove boje znanja“, kojoj je smisao da na sve razine odgoja i obrazovanja unese optimizam, održano je danas u hrvatskoj Vladi.
Predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije Neven Budak kazao je da je od formiranja radnog tijela za provedbu Strategije u studenom prošle godine osnovan niz radnih skupina te da je trenutačno na provedbi angažirano više od 400 ljudi, za što je tijekom ove godine, samo preko nadležnog ministarstva, osigurano 30 milijuna kuna.
Za provedbu strategije predviđeno je 336 mjera, od kojih je provedeno devet, a 97 se provodi. “Riječ je o strukturnoj reformi koja je počela vrlo ozbiljno i nadam se da će tako i nastaviti”, kazao je Budak i dodao da je smisao reforme da na sve razine odgoja i obrazovanja unese optimizam.
Obrazovanje po mjeri, koje će učenicima omogućiti da sami ili uz pomoć učitelja izrađuju zadaće bez potrebe za instrukcijama i zbog kojega ni učenici ni učitelji neće imati potrebu nakon škole posjećivati psihijatra, kazao je.
Pomoćnik ministra za odgoj i obrazovanje Roko Andričević kazao je da je Strategija dokaz kako je Vlada imala snage i volje za tako cjelovit dokument i dodao da, s druge strane, dokument omogućuje povlačenje europskih sredstava. U proteklom razdoblju povučeno je 103 posto planiranih sredstva, a sljedećem razdoblju, do 2020. godine, očekuje da će biti povučeno i više, jer su, kako je kazao, već do sada dostavljeni vrlo kvalitetni projekti.
Voditelj ekspertne grupe Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić kazao je da je posao u toj skupini u punom zamahu, te da će do početka 2016. godine biti izrađena prva inačica kurikuluma, koja će biti u eksperimentalnoj provedbi početkom sljedeće školske godine. To bi značilo da bi za dvije školske godine 2017./2018. određeni razredi počeli raditi po novom kurikulumu, s novim načinima ocjenjivanja i izvješćivanja roditelja, te s novim udžbenicima, odnosno digitalnim materijalima, kazao je Jokić.
Što se tiče devetogodišnje škole, projekcija za punu devetogodišnju školu je u perspektivi od deset godina, a prva eksperimentalna generacija koja bi se upisala u prvi razred devetogodišnje škole može se očekivati za 4 do 5 godina, kazao je.
Ta škola ne bi imala krutog predmetnog sustava nego bi bila cjelovita škola, u prva dva razreda bez ocjenjivanja, a u drugim razredima izvješćivanje roditelja o uspjehu bilo bi puno detaljnije od same puke ocjene. Što se tiče udžbenika, oni bi bili digitalni s otvorenim pristupom za sve, kazao je Jokić.
Istaknuo je da je ključno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika te je stoga Vladi predložio da fokus stavi na to, je sve drugo ovisi o njima.
Na pitanje novinara hoće li u provedbi strategije doći do zastoja ako se na izborima promijeni vlast, Budak je kazao da je taj dokument usvojen konsenzusom i da ne očekuje zastoje.
