Pročitajte što su nam odgovorili iz Plenkovićeve Vlade na upit o hrvatskom jeziku u EP-u!

Foto: fah; fotomontaža: narod.hr

Nakon što je hrvatska javnost, zahvaljujući istupu eurozastupnice Ruže Tomašić, doznala da je Europski parlament i tijekom idućeg mandata odgodio punu primjenu hrvatskog jezika, Narod.hr obratio se Vladi i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

> Hrvatski jezik u EP-u i dalje neravnopravan

> Prof. dr. Željko Tanjić: ‘Hrvatski jezik jedan je od temelja nacionalnog identiteta’

> Davor Ivo Stier o ponižavanju Hrvata u EP-u: ‘Nedopustivo je da hrvatski ne bude ravnopravan s ostalim službenim jezicima EU-a’

> Diskriminacija Hrvatske: Kako su hrvatske vlasti reagirale na ponižavajuće tretiranje hrvatskog jezika u EP-u i na Haaškom sudu?

Pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama upitali smo ih planiraju li poduzeti određene korake da bi se hrvatski jezik u Europskom parlamentu počeo primjenjivati u potpunosti i koji će to koraci biti.

“Vaš zahtjev izlazi izvan okvira Zakona o pravu na pristup informacijama”

No, umjesto odgovora, dobili smo sljedeće objašnjenje:

“Zaprimljen je Vaš zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama, u Vladi Republike Hrvatske. (…)
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, davanje objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, informaciji u materijaliziranom obliku, odnosno, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje obrazloženja, izjave ili obavlja dodatne aktivnosti.

Slijedom navedenog, Vaš zahtjev izlazi izvan okvira Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno takav zahtjev ne obvezuje.”

Europske institucije imale su vremena prilagoditi se činjenici da je Hrvatska u EU

Podsjetimo, Europski parlament odgodio je punu primjenu hrvatskoga jezika, za razliku od jezika drugih država-članica, s objašnjenjem da ni na početku sljedećeg saziva Parlamenta neće postojati kapaciteti za osiguravanje cjelovite prevoditeljske usluge.

“Pa koliko stoljeća točno je potrebno da se ti kapaciteti osiguraju?”, upitala je Tomašić u Europskom parlamentu.

“Hrvatska je punopravna članica Europske unije od 1. srpnja 2013. godine i bilo je dovoljno vremena da se sve europske institucije prilagode tome. Prema tome, nedopustivo je da hrvatski jezik ne bude ravnopravan s ostalim službenim jezicima Europske unije.” – komentirao je Davor Ivo Stier za RTL.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr