Hoće li u sjeni političkoga nadigravanja oko isplate jednokratnog iznosa za svako novorođeno dijete opet izostati izrada cjelovite demografske strategije? U kakvu su odnosu gospodarski razvoj i demografsko pustošenje zemlje? O tome su u ‘U mreži Prvoga’ govorili pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta profesor Anđelko Akrap i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Od stjecanja neovisnosti Hrvatske 1991. do kraja prošle godine u Hrvaskoj je 212.000 više ljudi umrlo nego se rodilo – ‘izgubili smo grad Split s okolicom’, poručio je Anđelko Akrap.
“Sve političke stranke – i tzv. lijevi i tzv. desni i sve nacionalne institucije moraju shvatiti da je to društveni problem koji se mora rješavati dugoročno”, poručio je.
Višnja Ljubičić izvijestila je kako je njezin ured od 2008. otkad je krenula recesija počeo primati znatno više prigovora građana od kojih su njih više od 70 posto bile predstavke žena – zbog nepovoljnih ugovora, nižih koeficijenata, spolnog uznemiravanja i gubitka posla zbog majčinstva.
“Pokazalo je to istraživanje koje je ured proveo 2012. u suradnji s udrugom Roda. Istraživanje je provedeno na području čitave Hrvatske i pokazalo je kako je a 55,3 posto zaposlenih žena dobilo otkaz kao tehnološki višak ili prestanak ugovora na određeno vrijeme. Gotovo polovica žena se uspjela vratiti na posao nakon porodiljnog dopusta je degradirano”, kazala je Ljubičić.
Za rješenje ovog problema treba postojati dugoročna strategija i politička volja, ponovio je Akrap te dodao kako smatra da današnja klima tome ne pogoduje jer se politizira, a većina “ismijava ovu temu”, a mnogi znanstvenici se petljaju u nešto što nije njihova struka. Istraživanje o položaju zaposlenih žena napravila je i Katedra za demografiju Ekonomskog fakulteta. A Akrap je zaprepašten rezultatima – “poslodavci se prema ženi ponašaju kao prema robi”. Upitao se gdje su u ovom slučaju udruge i zašto ne reagiraju. Ženama je, dodao je – ugroženo temeljno pravo, pravo na slobodu.
