Regula Catoniana glasi Quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere ili po naški što je od početka nevaljano, ne može se tijekom vremena popraviti. To pravilo univerzalna je baština zajedničkog europskog prava koje je nekad davno postojalo, da doista nekad davno prije ove zajednice suverenih država u nastajanju što sebe naziva Europskom unijom. Tisuću godina je na ovom europskom civilizacijskom prostoru bjelodano bilo jasno da se ono što je nevaljano od početka, protivno zakonu ili drugom propisu, ne može osnažiti protekom vremena. Protekom vremena samo zaboravljamo, u pravilu, u praksi često dolazi do zastare jer institucije (pre)predano, a pitanje je da li i prepredeno, rade svoj posao. Piše profesor Nenad Hlača.
Doista mudrosti i iskustva nasušno nam treba. Ako je i ne vidimo i ne osjećamo danas, u pravnom sustavu demokratske Republike Hrvatske potražimo je u predgrađu povijesti. Svaki je pravni akt, primjerice presuda suda ili rješenje upravnog organa rezultat primjene pravne norme na utvrđene i provjerene činjenice.
“Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi”
Gledajući obrnuto, unazad, ako je akt donesen na nepostojećim, izmišljenim, falsificiranim činjenicama je li on uopće pravni akt? U tom slučaju logičan zaključak da se pravno radi o isto tako nepostojećem aktu koji se temelji na nepostojećim činjenicama. Graditi nešto na nepostojećem može dovesti samo do nepostojeće nadgradnje.
>Prof. Hlača: Zabrinjavajuće je nesnalaženje i lutanje hrvatskih institucija u ovoj igri ping ponga
Svaki pravni poredak nastoji spriječiti takve pojave jer one u naravi ruše vjerodostojnost pravnog poretka, njegovu pravnu sigurnost i izvjesnost. I k tome naravno ozbiljnost i povjerenje. Glede osobnih stanja građana jasan je primjer nepostojećeg braka. Sankcija jest rigidna i izuzetno stroga, ali je nužna jer prijetnjom daje svima unaprijed do znanja da ne pokušavaju izigravati zakon jer u protivnom braka nema. On je nepostojeći, nije nikada niti nastao. Pojednostavljeno rečeno kazna je tek formalno proglašenje braka nepostojećim, bez zastare, pravnici znaju s učincima ex tunc, jer braka nikada nije ni bilo. Zvuči okrutno ali istinito: vjernost i bračna sreća zaustavljeni su u pokušaju… Možda će više sreće imati drugi put ako se budu držali zakona.
Čini se da je primjer jasan i da drži vodu. Ako ga primijenimo na tzv. presude o zasnivanju posvojenja iz Demokratske Republike Kongo učinci kojih u praksi nastupaju na rubnim područjima susjedne Zambije i daleke im Republike Hrvatske onda je doista pitanje jesu li tamo negdje na sigurnom sklonjena četiri mala tamnoputa hrvatska državljana ili je to i dalje siročad iz Demokratske Republike Kongo. Najveći naš pravnik Baltazar Bogišić da je živ zasigurno bi na dvojbu koja danima potresa svekoliku javnost u demokratskoj Republici Hrvatskoj dao jasan i nedvosmislen odgovor: “Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi.” Dragi naš gosparu Baldo od srca ti hvala. Ne, nismo te zaboravili. RIP.
O autoru:
* Prof. dr. sc. Nenad Hlača rođen je u Rijeci 1958. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1980. gdje je redoviti profesor, predstojnik Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Profesor honoris causa na Universidad Abierta Interamericana u Buenos Airesu. Stalni je znanstveni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. U zvanje izvanrednog profesora za područje pravo, grana obiteljsko pravo, izabran je 1998. godine. Oženjen, otac dvoje djece.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
