Profesor Nenad Hlača iz Rijeke: Treba li nam Obiteljski zakon bez javne rasprave i koji će biti rok njegova trajanja?

Foto: Nenad Hlača

Povodom nedavnih burnih događanja oko nacrta prijedloga novog Obiteljskog zakona, donosimo tekst profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dr. sc. Nenada Hlača, koji je ujedno i član uže Radne skupine koja je radila na novom Obiteljskom zakonu.

Tko je radio na izradi novog Obiteljskog zakona?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prilog prenosimo u cjelosti.

Prilog jednodnevnoj raspravi o Obiteljskom zakonu

Nije uobičajeno da se Nacrt prijedloga zakona stavi u javnu raspravu pa da se povuče nakon jednog dana na doradu. Nije uobičajeno da se Ministar ispričava javnosti zbog sadržaja nekoliko zakonskih odredbi koje su gotovo nasumce izvučene iz konteksta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustav Republike Hrvatske sadrži odredbu „Obitelj je pod osobitom zaštitom države“. Odmah u istom članku slijedi odredba da se brak i pravni odnosi u braku i izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju zakonom. Postavlja se pitanje je li doista obitelj pod osobitom zaštitom države. Slijedi pitanje koja obitelj, budući da Ustav ne definira što je obitelj. Treba možda pričekati praksu Ustavnog suda RH da bi se naslutio pravni okvir za neki novi grupni portret obitelji.

Hrvatska je po prvi put u povijesti suvereno normirala obiteljske odnose Zakonom o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjivao od 1978. do 1999. godine. Tada se počeo primjenjivati Obiteljski zakon iz 1998. godine. Oba su zakona uređivala iste obiteljsko pravne odnose. Pravni pojmovi imaju težinu i možda je predlagatelj zakona pokušao okvirno odrediti koje osobe smatra obitelji. Korisno je potražiti povijesne izvore. Ivan Maurović navodi da obitelj u najužem značenju obuhvaća ženidbene drugove i djecu koja od njih neposredno potječu u koliko i dok su pod roditeljskom zaštitom i vlašću (I. Maurović, Nacrt predavanja o općem privatnom pravu, četvrta knjiga, Obiteljsko pravo, Zagreb, 1934.).

(VIDEO) Dr. sc. Ivan Šimović: ‘Novi Obiteljski zakon štiti obiteljski dom i svu djecu’

Doista svatko od nas nosi u sebi osobnu idealiziranu ili traumatiziranu definiciju obitelji. Bez obzira na uvodne odredbe zakona koje pokušavaju okvirno odrediti sadržaj zakona, obitelj kao cjelina nije subjekt prava. Obiteljsko pravo normira odnose između fizičkih osoba i članova obitelji. Stvarni sadržaj zakona glede odnosa u obitelji moguće je razaznati tek pomnom raščlambom cjelovitog zakonskog teksta. Naravno da bi tada onaj tko se upustio u dubinsku analizu mogao ostati razočaran budući da baš njegove osobne potrebe i stajališta glede nekih sadržaja obiteljskih odnosa nisu pokrivene zakonom. Dodatni je problem što obiteljski odnosi kapilarno ulaze u mnoge grane prava. Česte promjene zakona dovode do neusklađenosti pristupa, posljedično do nejednakosti građana pred zakonima i nezadovoljstva građana u rješavanju konkretnih problema u praksi. U Hrvatskoj su stoga potrebne radikalne promjene, ustroj specijaliziranih obiteljskih odjela pri općinskim sudovima, ustroj mreže obiteljskih centara koji će obitelji vratiti dostojanstvo i izvući je iz ralja prekomjernih ovlasti tzv. centara za socijalnu skrb. Obitelj u Hrvatskoj ne smije biti socijalna kategorija, ona je prevažna da bi ovisila o socijalnoj pomoći i o tim delikatnim ljudskim pravima ne smiju odlučivati nekompetentne osobe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.“ – Tom rečenicom Tolstoj započinje roman. Sve su sretne obitelji doista iste, a svaka nesretna, nesretna je na svoj način. Sretne obitelji ne trebaju zakon. Nesretne obitelji nikada neće biti zadovoljne onim rješenjima koja im zakonodavac nameće.

Prof. Nenad Hlača: U Hrvatskoj je donošenje Obiteljskog zakona i dalje partijski zadatak!

U demokratskim društvima uobičajeno je da se zakoni stavljaju na javnu raspravu tek nakon što su dubinski analizirani problemi i trendovi u komparativnom pravu i znanosti radi postizanja prethodnog konsenzusa oko predloženih rješenja. Upravo zakoni koji uređuju obiteljske odnose imaju uvijek širok odjek u javnosti i javna rasprava bude korisna. Novija praksa ukazuje da se zakoni u Hrvatskoj mogu donositi i u war roomu, bez javne rasprave. Pitanje je treba li nam još jedan takav Obiteljski zakon i koji će biti rok njegova trajanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.