Pronađeni posmrtni ostatci ljudske žrtve u Gračanima – zašto je u Hrvatskoj ukinuta komisija za istraživanje žrtava partizanskih zločina?

Foto: branitelji.gov.hr, commons.wikimedia.org; fotomontaža: narod.hr

Vijest da su na gradilištu sljemenske žičare otkopani posmrtni ostaci jedne osobe podsjetila je javnost na postojanje mnogih do danas neistraženih i neobilježenih masovnih grobnica na području Gračana. Riječ je o žrtvama s kraja i nakon Drugog svjetskog rata koje su ratni pobjednici bez suđenja pobili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posmrtni ostatci na mjestu žičare u Gračanima pronađeni su 15. veljače

Iako za područje Gračana postoje precizni podaci na kojim je mjestima i koliko osoba pokopano. Lokaliteti na kojima se nalaze grobnice poznati su nam zahvaljujući higijeničaru Miroslavu Haramiji kojega su komunisti angažirali da dezinficira grobove pobijenih, a koji je popisao ta mjesta te, nakon pada komunizma, 1991. javno objavio svoj popis. Unatoč tome, do danas nije provedena ekshumacija svih tih žrtava.

Krešimir Kartelo (NHR): ‘Priča se, od Prečkog do Sljemena, gdje god zakopate naići ćete na posmrtne ostatke žrtava partizanskih zločina’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Diljem Hrvatske, pa tako i u Zagrebu je više onih masovnih grobnica čije točne lokacije i broj žrtava još uvijek nisu poznati.

Potpredsjednik Gradske skupštine, zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Krešimir Kartelo u utorak je istaknuo kako se “općenito priča od Prečkog, preko Savske do Sljemena, podsljemenske zone, gdje god zakopate, iskopate rupu, da će se naići na posmrtne ostatke žrtava partizanskih zločina”.

Za istraživanje i obilježavanje danas je zaduženo Ministarstvo hrvatskih branitelja čiji ured kojemu je nadležnost nad ovim pitanjima pripalo nakon ukidanja Ureda za za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon II. svjetskog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto je ukinut Ured kojemu je cilj bio istražiti i dostojno sahraniti posmrtne ostatke žrtava partizanskih egzekucija tijekom i nakon Drugog svjetskog rata?

Tijekom radova na Sljemenskoj žičari pronađeni ostaci jedne osobe – je li riječ o još jednoj grobnici žrtava partizanskih zločina?

Prva Komisija za istraživanje žrtava rata i poraća i njezino gašenje 2002.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krenimo redom. Ubrzo nakon demokratskih promjena i osamostaljenja Hrvatske, 1992. Hrvatski sabor osnovao je Komisiju za ispitivanje žrtava rata i poraća. Komisija se sastojala od 60-ak osoba, uključujući 30 članova iz redova saborskih zastupnika, te vanjskih članova – publicista, povjesničara i drugih znanstvenika i uglednika. Vice Vukojević kao predlagatelj zakona kojim je osnovana Komisija za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća bio je i njen prvi predsjednik, te dugogodišnji predsjednik Vijeća za ubijene političke emigrante u inozemstvu, kao jednog od tijela Komisije.

Zagreb: Koliko je još neotkrivenih masovnih grobnica žrtava komunističkih egzekucija po kojima svakodnevno hodamo?

Usprkos uspjesima u otkrivanju istine o komunističkim egekucijama, dvije godine nakon formiranja SDP-ove vlade na čelu s Ivicom Račanom, 2002., Komisija je ukinuta.

“Stvarni problem bio je da je Komisija tražila lustraciju i da se prizna genocid nad Hrvatima koji je proveo Tito“, istaknuo je Vice Vukojević na suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Münchenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(FOTO) Komisija za istraživanje komunističkih zločina – što se sve s njom događalo?

Nakon sjednice predsjedništva Komisije 11. listopada 1999., kada je usvojeno najnovije izvješće Komisije, član Komisije Slavko Goldstein napisao je “izdvojeno mišljenje” te predložio Saboru da ne prihvati izvješće Komisije. Goldsteinov zahtjev podržala je i Đurđa Adlešić, tadašnja dopredsjednica Komisije. Ona je, u ime Kluba zastupnika HSLS-a, 12. studenoga 1999. zatražila raspuštanje Komisije. U tom posljednjim Izvješću o radu Komisije, među ostalim bilo je Saboru predloženo proglašenje Josipa Broza Tita ratnim zločincem i provođenje lustracije u RH, navodi Hrvatsko žrtvoslovno društvo. Tadašnja saborska većina, odlučila je poslati Izvješće na “doradu“, ali do njega nikada nije došlo.

Vlada s Ivicom Račanom na čelu neposredno nakon preuzimanja vlasti početkom siječnja 2000. godine “zamrznula” je rad Komisije, a novoizabrano saborsko predsjedništvo zapečatilo je prostorije Komisije s pismohranom.

Početkom veljače 2001. SDP-ov saborski zastupnik Nenad Stazić podnosi prijedlog Saboru za konačno ukidanje Komisije, a 22. svibnja 2002. Sabor je izglasovao ukidanje.

Osnivanje Ureda Ureda za žrtve komunističkih zločina i njegovo ukidanje dolaskom Zorana Milanovića na vlast

HDZ i HSS predlagali su gotovo godinu dana donošenje zakona na temelju kojeg bi se moglo uređivati grobove poslijeratnih žrtava komunističkih zločina, ali je izostajalo mišljenje Vlade, a zakonski prijedlog što ga je izradio Andrija Hebrang, barem privremeno zaustavio je tadašnji potpredsjednik Vlade Jadranke Kosor SDSS-ovac Slobodan Uzelac. Zakonom je Hebrang predvidio osnivanje posebnog Ureda koji bi se bavio obilježavanjem i održavanjem grobova žrtava komunističkih zločina, a bio bi i svojevrsni nasljednik Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata, što ju je vodio Vice Vukojević. Sabor je, i to neposredno prije raspuštanja, na sjednici od 8. srpnja 2011. imenovao predsjednikom Upravnog vijeća Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon II. svjetskog rata dr. Andriju Hebranga i to na razdoblje od osam godina.

Titovi zločini: U ovogodišnjim istraživanjima masovnih grobnica na području Zagreba ekshumirani ostatci 265 osoba u Gračanima

Premda je taj Ured ustrojen na temelju Zakona koji je u Saboru donesen konsenzusom, Vlada Zorana Milanovića praktički je danom stupanja na dužnost počela slati otvorene signale da će ga ukinuti. Iako je iz Europskog Parlamenta došlo upozorenje Milanovićevoj Vladi da zaustave pokušaj podčinjavanja nezavisnog Ureda za ratne zločine aktualnoj političkoj vlasti i uredu “oduzme neovisnost i podčini ga Upravi za zatočene i nestale, odnosno njenom predstojniku puk. Ivanu Grujiću, u Ministarstvu branitelja”, osnovano je Povjerenstvo za istraživanje zločina u komunizmu na čije je čelo postavljen Ivan Grujić, kojeg su mediji povezivali s Josipom Perkovićem i Udbom, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava taj je potez ocijenio političkom provokacijom.

“Ured je radio manje od godinu dana. Vodio sam ga kao volonter predsjednik Upravnog vijeća Ureda. Utvrdili smo trideset mogućih lokacija i počeli otkopavanja četiri lokaliteta. Otkopali smo posmrtne ostatke pobijenih pacijenata bolnice Brestovac na Sljemenu, ali i trideset malodobnih kostura s prostrijelima na na stražnjem dijelu lubanje. Ruke su im bile vezane debelom žicom Prikazali smo rezultate rada Ureda uz nazočnost velikog broja medijskih kuća.. Samo je jedna od njih objavila kratku informaciju, ostale su dobile zabranu objavljivanja” – rekao je za Narod.hr nekadašnji predsjednik Ureda, dr. Andrija Hebrang.

Slovenija osniva posebnu ustanovu za ta pitanja- zašto u Hrvatskoj to ne postoji?

“Današnja Vlada također ne nastavlja daljnja iskopavanja, niti to može u sadašnjoj organizaciji u kojoj je za to zaduženo Ministarstvo hrvatskih branitelja prema starom SDP-ovom konceptu. Prema savjetima iz Vijeća EU, to mora raditi neovisno tijelo poput ureda ili agencije organizirano na županijskim razinama.” – istaknuo je dr. Hebrang.

Dr. Hebrang: Matić je kao ministar podigao spomenik žrtvama komunističkih pokolja s umanjenim brojem ubijenih!

Unatoč njegovim upozorenjima, posebna institucija za istraživanje poslijeratnih egzekucija, nije više osnovana.

Podsjetimo, u Sloveniji se trenutno radi na osnivanju posebne državne ustanove koja bi se bavila istraživanjem tisuća ubijenih u masovnim likvidacijama nakon Drugog svjetskog rata. Najavio je to predsjednik Vladina povjerenstva za ta pitanja.

I dok u slovenska Vlada ima posebno povjerenstvo koje brine o ekshumaciji i dostojnom ukopu žrtava poslijeratnih zločina, a namjerava osnovati i posebnu instituciju za ta pitanja, u Hrvatskoj, nakon ukinuća Ureda za žrtve komunističkih zločina, takva ustanova više ne postoji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.