Protiv zaokruživanja cijena na više nakon uvođenja eura – samo etičkim kodeksom? Evo što kaže guverner Vujčić

vujčić
Foto: Snimka zaslona

Rast BDP-a za 7 posto u prvom kvartalu na tragu je vladinih očekivanja, u određenim elementima i bolji – poručio je to ministar financija Zdravko Marić.

> Dr. sc. Njavro za Narod.hr: Europske države su u zajedničkom ekonomskom šoku, ali Hrvatska ne treba u sezonu ići u strahu

> Financijski analitičar Vidaković o uvođenju eura: Doveli smo se u poziciju da svi drugi odlučuju o nama

> Prof. Škare: Standard Hrvata mogao bi se prepoloviti – brod tone, a uvodi se euro

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod porastao za 7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Marić je posebno istaknuo doprinos trgovine, prijevoza i turizma. Istaknuo je i značajne stope rasta izvoza i uvoza ali i upozorio da je ukupni neto doprinos izvoza blago negativan. Najavio je i nastavak mjera za obuzdavanje učinka inflacije.

A o inflaciji, spremnosti za uvođenje eura i ulozi HNB-a RTL razgovarao je s guvernerom Borisom Vujčićem.

Vujčić: “1.1.2023. ulazimo u eurozonu”

Europska komisija 1. lipnja trebala bi objaviti konačnu ocjenu o spremnosti Hrvatske za uvođenje eura. Vujčić je komentirao kakvu ocjenu očekuje.

“Kao što sam ranije rekao mislim da ćemo proći dobro, da će ocjena biti da smo zadovoljili sve kriterije nominalne konvergencije i da ćemo 1.1.2023. ući u eurozonu što mislim da je velik uspjeh jer je malo tko očekivao još pred dvije godine da ćemo 1.1.2023. biti u eurozoni. To smo pogurali, ušli smo za vrijeme pandemije u tečajni mehanizam i u prilici smo da stvarno uđemo 1.1.2023., u najkraćem razdoblju unutar tečajnog mehanizma od svih zemalja ikada u eurozonu”, kazao je.

Vujčić je kazao i da tečaj eura 7,53 ostaje.

“Najvjerojatnije je, uvijek govorim, da će taj tečaj biti tečaj po kojem ćemo ući u eurozonu. to nije gotovo dok nije gotovo, bit će uskoro objavljeno. Od 19 zemalja koje su do sada ušle u eurozonu, 18 je ušlo po tečaju po kojem su ušle u tečajni mehanizam, a budući da je naš tečaj blizu tom tečaju ne vidim razloga da bude taj tečaj”, kazao je.

Cijene nakon prelaska na euro

Komentirao je i kakav rast cijena očekuje s prelaskom na euro.

“Ono što očekujemo za ovu godinu kao stopu inflacije, što nema veze s eurom, da ćemo vidjeti stopu rasta cijena između 8 i pol i 9 posto, ali to nema veze s eurom. Ono što će se dogoditi kad prelazimo na euro, ne očekujemo značajan doprinos ulaska u eurozonu samoj stopi inflacije. Naglašavamo da je iskustvo drugih zemalja bilo da je ulazak u euro doprinio stopi inflacije u toj godini kad se to događalo nekakvih 0,2 do 0,4 postotna poena, što u ovim uvjetima kada imamo rast inflacije iz drugih razloga, je zanemariv”, kazao je.

Vujčić je komentirao i što će biti sa zaokruživanjem cijena.

“To bi bila nepoštena praksa trgovaca jer to znači povećanje vlastite marže, to nije zaokruživanje cijene. Zbog toga postoji niz aktivnosti koji će se poduzeti prije toga. Važno je dvostruko objavljivanje cijena u kunama i eurima tako da će svatko moći vidjeti od 31.12. na 1.1. kako mu je porasla cijena u kunama i eurima. Jedna stvar je zaokruživanje cijene koje može dovesti do nekog malog povećanja, a druga stvar je ako netko povećava cijenu za 20 posto. To nije etično. Mi ćemo isto tako, ne HNB nego Ministarstvo gospodarstva, tražiti trgovce da se ponašaju u okviru etičkog kodeksa, da ne koriste sam prelazak izu kune u euro da bi povećali cijene“, kazao je.

Vujčić je kazao da je najsnažniji potrošač.

“Ako vam netko pokuša to napraviti nemojte kupovati na njega. Najteža kazna je za svakoga prodavača kad izgubi promet. Kad izgubi promet on gubi prihode. Ne smijemo dozvoliti da rade budale od nas”, kazao je.

Na tvrdnju što ako se svi dogovore i istaknu istu cijenu, Vujčić je kazao da je to pitanje za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja.

‘Rast BDP-a od 7 posto je snažan’

Komentirao je što očekuje HNB po pitanju inflacije i koliko nam rast BDP-a u prvom kvartalu ide na ruku.

“Rast BDP-a od 7 posto je snažan rast BDP-a, ali treba voditi računa da je taj rast posljedica toga da smo u prvom kvartalu prošle godine smo imali još uvijek neke mjere ograničavanja u gospodarstvu zbog virusa, pa smo imali jak rast usluga, trgovina, smještaja i prehrane. Taj efekt će polako kako idemo u godinu iščezavati pa ne možemo očekivati da ćemo imati ovako snažan rast BDP-a zbog toga. Vidimo da ćemo u ostatku godine vidjeti dobre rezultate u turizmu. Ako gledamo bookinge, oni su vrlo dobri, na razini 2019. ako ne i nešto veći, a cijene po kojima se oni obavljaju su 20, 30 pa 40 posto veće nego 2019.”, kazao je.

Vujčić je kazao i da u ovom trenutku postoje dva rizika.

“Službena projekcija je 3,2 rast BDP-a ali postoji rizik da će BDP biti veći, to proizlazi iz realizacije turističke sezone i dalje rasta prihoda u uslužnim djelatnostima. Drugi koji je negativan, koji bi mogao pogoditi prerađivačku industriju u slučaju da na jesen vidimo dodatno intenziviranje problema s energetskom krizom, prekid isporuke plina u Europu iz Rusije koji bi mogao odvesti naše glavne vanjsko trgovinske partnere, Njemačku i Italiju u recesiju što bi povuklo našu prerađivačku industriju u negativan teritorij. Imamo pozitivne i negativne rizike. Ukoliko ne bude energetske krize ja bih bio optimističan”, kazao je.

> Nobelovac upozorio: Hrvatska bi trebala pričekati s uvođenjem eura

> Očekuje se rast kamatnih stopa: Kako će to utjecati na džepove građana?

> Prof. Lovrinović: Štete od uvođenja eura neusporedivo su veće od koristi

Kazao je i da obuzdavanje inflacije ovisi o geopolitičkoj situaciji te o promjeni politike središnjih banaka.

“Smanjivanje bilanci banaka koje su visoki i rast kamatnih stopa koji bi morao pridonijeti padu inflacije”, kazao je.

U srpnju bi Europska centralna banka trebala povisiti kamatne stope. Vujčić je komentirao koliko će utjecati na krajnje korisnike i građane i poduzeća.

“Ono što već vidimo je da su tržišta na neki način predvidjela tu akciju Europske središnje banke pa su cijene zaduživanja, prvenstveno država, porasle. To se još nije prelilo na građane i gospodarstvo, pomalo se prelijeva na poduzeća, ali vrlo malo, na građane još ne uopće. Možemo očekivati da će normalizacija kamatnih stopa i monetarne politike imati utjecaj na to da će se zaustaviti trend pada kamatnih stopa ali on ne bi trebao za građane bitno porasti”, kazao je.

Komentirao je i kakvu suradnju očekuje s bivšim ministrom Tomislavom Ćorićem, novim viceguvernerom HNB-a.

“Očekujem da suradnja bude vrlo dobra. Dogovorili smo se da ćemo se vidjeti u srijedu i dogovoriti o budućoj suradnji, tada ćemo dogovoriti kako dalje”, kazao je Vujčić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/rtl

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.