HDZ čeka drugo poluvrijeme izbora. Danas bi trebali biti poznati svi kandidati za Predsjedništvo stranke. Istječe i rok za kandidature za zamjenika predsjednika, potpredsjednike te članove Predsjedništva, koji će se birati 28. svibnja. Na Saboru se ukupno bira 17 članova Predsjedništva – zamjenik, šest potpredsjednika, te deset članova, a ostali članovi Predsjedništva poput glavnog, političkog i međunarodnog tajnika su imenovane funkcije.
Tihana Tomičić, novinarka Novog lista, rekla je gostujući u Studiju 4 da će se vjerojatno i u HDZ-u desiti, kao i u većini drugih stranaka kad su takvi izbori u pitanju – da dio ljudi ostane, a dio ne. “Ono što je po meni bitno, to je u ovom trenutku odnos između predsjednika stranke Tomislava Karamarka i Milijana Brkića i mislim da će se između te dvije struje zapravo dogovoriti kadriranje”, dodala je. “Vidimo da je Milijan Brkić kandidat za zamjenika i jedini kandidat za zamjenika, jučer je očito održan jedan težak i neugodan sastanak između njega i Karamarka – oni su se očigledno na kraju dogovorili da Milijan Brkić ipak bude jedini kandidat za zamjenika”, rekla je.
Tomičić također smatra da je to jedna vrsta vezane trgovine, jedne uvjetovane suradnje.
“Mislim da je riječ o trgovini, da su se oni dogovorili, da je Tomislav Karamarko morao zapravo pristati na uvjete Milijana Brkića da on dobije tu visoku funkciju zamjenika kako bi imao miran teren i kako bi izbori prošli na kraju tako da on ima mir naredne 4 godine”, istaknula je. Također smatra da je Karamarku bilo jako važno da nema pobunu na terenu. Naime, radi se o tome da dobar dio ljudi u HDZ-u nije zadovoljan kako se kadriralo ni oko Vlade ni oko toga kako stvari funkcioniraju s Mostom. “U principu, vidjeli smo i da su se odbori HDZ-a praktički raspali, ovi koji su bili prije dolaska na vlast vođeni. Puno ljudi je ostalo razočarano i mislim da treba dosta kompromisa da se zadrži mir u HDZ-u”, dodala je.
Na pitanje koliko je realna mogućnost okretanja stranke centru i okretanja od desne retorike, politolog Anđelko Milardović je rekao da je taj odmak već najavljen sa tezom da će se stranka fokusirati prema centru.
“Ako će se realizirati taj scenarij, u tom slučaju zaokret može izazvati napetost unutar same koalicije jer pomicanje prema centru znači udaljavanje od niza članova koalicijskog koji su članovi pripadnici političke desnice, dakle ljudi koji su duboko ideologijski ukotljeni unutar sustava dotičnih ideologija i u takvom jednom mogućem scenariju može se dogoditi napetost unutar same koalicije. To je prva mogućnost, a druga mogućnost je da će zapravo članovi koalicijskoga niza, unatoč tom kretanju prema centru iz pragmatičnih razloga vjerojatno pristati na te promjene”, dodao je.
“Očito prema ovoj najavi da, u komparaciji sa svime onime što smo čuli prije izbora i tijekom kampanje gdje je bila najavljena mogućnost kulturne revolucije, da tako kažem, ili konzervativne revolucije sa desna. I uspostavljanje kulturne hegemonije s desna s obzirom da je već više godina i više desetljeća na djelu kulturna hegemonija sa lijeva. I sad je to normalno, kako dolazi do promjene vlasti, svaka vlast ima svoj sustava ideja, ima svoju ideologiju i nastoji to nametnuti kao cjelini jer je ideologija u funkciji političke moći”, smatra Milardović. “Više se ne govori se o lustraciji, antikomunistički manifest više se ne spominje iako su članovi tog koalicijskog niza inzistirali na tome, sad ćemo vidjet kakav će biti odnos u slučaju te promjene, i jednih i drugih”, izjavio je Milardović.
“Izgleda da polako jenjava i taj kulturni rat koji je bio potenciran izborima, u izbornoj kampanji, a ima svoju genezu iz vremena izborne predsjedničke noći kada je Milanović rekao ‘Mi ili oni’, pa kada je izgubio vlast onda je potencirao priču da će nova vlast imati pakao – znači najavio je jedan dijabolični scenarij, taj se scenarij i realizirao preko udruga civilnog društva, jednog borbenog lijevog sektora koji je dolazio poput trubadura vladi na vrata i demonstrirao moć, snagu i silu. Nakon toga su održani izbori unutar ovih dviju stranaka, a taj ideologijski naboj, ta snažna retorika na razini verbalnog građaskog rata polako se sada, kada su prošli ti izbori, stišala i dolazimo do one teze da imamo pad tog naboja snažnog i ideologijskog u smislu verbalnog rata i opasnog plesa nad vulkanima”, dodao je.
Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a, kandidirao se za zamjenika predsjednika HDZ-a i jedini je kandidat za tu funkciju.
Iako je Tomislav Karamarko, šef HDZ-a, na toj funkciji priželjkivao Damira Jelića, koji mu je bio šef stožera za stranačke predsjedničke izbore, a Brkića za potpredsjednika, izgleda da je između najmoćnijeg HDZ-ova dvojca ipak pao dogovor o Brkićevoj kandidaturi za zamjenika, piše Večernji list.
Tako barem uvjeravaju u krugu ljudi bliskih Tomislavu Karamarku.
S druge strane, već dugo se u HDZ-u priča da Brkić priželjkuje zamjeničku funkciju jer ne želi ovisiti o tome hoće li ga Karamarko predložiti za glavnog tajnika. Jelić se nije kandidirao ni za jednu funkciju u vrhu stranke, pa bi se iz toga moglo iščitati da bi on mogao biti budući glavni tajnik HDZ-a umjesto Brkića. Tajničke funkcije ne biraju se na izbornom Saboru koji HDZ ima 28. svibnja, nego ih predlaže predsjednik stranke, a stranačka tijela glasaju.
Jučer je istekao rok za prijavu kandidatura za vrh stranke, a neslužbeno se doznaje da je dosad (čekaju se još prijave poštom) za šest potpredsjedničkih mjesta stiglo 14 kandidatura, a za 10 članova Predsjedništva (izbornih) stiglo je više od 50 kandidatura.
U HDZ-u jučer nisu službeno objavili imena kandidata, ali doznaje se da su kandidati za potpredsjednike Tomislav Čuljak, Josipa Rimac, Božidar Kalmeta, Dubravka Šuica, Darko Horvat, Anđelko Stričak, Ante Sanader, Tomislav Tolušić, Oleg Butković, Franjo Lucić, Ivana Maletić, Miro Kovač, Josip Bilaver i Domagoj Milošević, piše Večernji list.
