Sabor je sa 120 glasova za i tri protiv izabrao Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda. Prethodno je rad nastavio izjašnjavanjem o amandmanima na raspravljene zakonske prijedloge.
Dobronić će prisegnuti u ponedjeljak, najavio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
> Kandidat za predsjednika Vrhovnog suda: Dobronićev program otkriva da je protiv izručenja UDB-aša
> Bartulica: Dobronić ne prepoznaje dijagnozu oboljelog hrvatskog pravosuđa!
> Plenkovićeva većina u Saboru podržat će Milanovićevog kandidata za Vrhovni sud?
Dobronićevim izborom zaključena je višemjesečna kriza oko imenovanja na najvišu funkciju sudbene vlasti koja je upražnjena od sredine srpnja kad je istekao mandat Đuri Sessi, prethodnom predsjedniku Vrhovnoga suda. Predsjednika je dobilo i Državno izborno povjerenstvo (DIP), jer je predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik DIP-a.
Sabor bira predsjednika Vrhovnog suda uz prethodno mišljenje Opće sjednice tog Suda i saborskog Odbora za pravosuđe, a na prijedlog predsjednika Republike. Bira ga na četiri godine i po isteku mandata može biti ponovo biran.
Radovan Dobronić bio je kandidat kojega je predložio predsjednik RH Zoran Milanović.
Radovan Dobronić sudac je koji je donio povijesnu presudu za ‘švicarac’, čime je stekao tisuće poklonika koji su digli kredite u švicarskim francima. U javnosti ne istupa često. Jedno vrijeme radio je u Zagrebačkoj banci, a slovi za suca koji procese brzo privodi kraju.
Zastupnik DP-a Stjepo Bartulica je na saslušanju na odboru za Pravosuđe upitao suca Dobronića koju dijagnozu daje za trenutno stanje u državi i o lustraciji.
„U njegovu korist, mogu reći da je govorio o tome da u drugim zemljama, gdje su vrlo slični zakoni kao kod nas, spomenuo je Austriju, Švicarsku, druge zemlje, imaju gotovo iste zakone, ali praksa odudara pa se postavlja pitanje – zašto je to tako?“, rekao je Bartulica.
Dobronićev program otkriva da je protiv izručenja UDB-aša
Radovan Dobronić, u svom je programu potvrdio da se protivi izručenju UDB-aša temeljem europskog uhidbenog naloga(19.-20. stranica).
“Isto tako, bilo je puno govora o europskom uhidbenom nalogu. lako to nije grana prava kojom sam se bavio, mislim da je jedna stvar nesporna. Ako je riječ o primjeni EU prava i to onog koje je obvezujuće, onda naše tumačenje i primjena tog prava mora biti u skladu s onom praksom koju je usvojila većina zemalja EU-a i koju je već, eventualno, potvrdio i sud EU-a, dakle nikakva posebna hrvatska praksa s tim u vezi, a koja bi bitno odstupala od prakse ostalih zemalja članica, nije moguća. Budući da se ovdje radi o izručenju hrvatskih državljana i pitanju njihovih osobnih sloboda i ljudskih prava (makar i da su počinili kaznena djela) potrebno je čim prije preispitati praksu, a na raspravu treba pozvati i predstavnike akademske zajednice, s obzirom na važnost ovog pitanja kako iz motrišta primjene prava EU-a tako i iz motrišta zaštite ljudskih prava i pravne sigurnosti”, navodi se u programu.
