Ministarstvo znanosti i obrazovanja treba biti “ministarstvo budućnosti”, podjele nisu u fokusu našega rada, a jedan posto kurikuluma oko kojih ne postoji suglasje ne smije stopirati reformu obrazovanja, ocijenila je u srijedu HNS-ova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na susretu s novinarima u povodu njezinih prvih stotinu dana na ministarskoj dužnosti, u potpunosti prešućujući čak tri knjige stručnih recenzija o krupnim stručnim promašajima predložene kurikulne reforme na kojima je ukupno sudjelovalo oko 500 vrhunskih stručnjaka, među njima u ove sve tri knjige, 70 akademika, istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije.
Urednik knjige ademik Vladimir Paar za Narod.hr upozorio je da je “Jokićeva kurikulna reforma eksperiment na ljudskoj populaciji kojem se unaprijed zna negativan ishod”, te između ostalog istaknuo problematično obrađivanje tema nacionalnog identiteta, kulturne baštine, jezika…
“Ono što je zanimljivo – recenzenti kažu da je tretiranje kulturne baštine i nacionalnog identiteta daleko ispod razine europskih zemalja. Europske zemlje izrazitu pažnju posvećuju vlastitom jeziku, povijesti, vlastitoj kulturi. Uzmite bilo koju zemlju Europske unije. Mi u Hrvatskoj daleko manju pažnju tome posvećujemo i to je neprihvatljivo”, istaknuo je akademik Paar koji je gostujući na HRT-u prošli tjedan napomenuo da je HNS-ovoj ministrici Divjak ponudio ove recenzije.
> Lijevi mediji najavljuju – Novi manevar HNS-ove Blaženke Divjak: Vraća ekipu Borisa Jokića?
Da HNS-ova ministrica u potpunosti ignorira jezikoslovce i samobitnost hrvatskoga jezika vidi se po još uvijek nehrvatskom i neustavnom nazivu mrežnog sjedišta kurikulum.hr, ali i sintagmama poput “pilot projekt kurularne reforme“, dok najava “ministastva budućnosti” vrlo neugodno podsjeća na Orwellovo “ministarstvo istine” (Minitrue).
> Milanović: ‘Ja sam osobno formirao Jokićevu skupinu za reformu, a sve vodi Budak’
Također Blaženka Divjak, koja je na čelo ministarstva došla zahvaljujući političkoj trgovini, tvrdi da “podjele nisu u fokusu našega rada”, no prema do sada viđenome moglo bi se protumačiti samo kao potpuno isključivanje drukčijeg mišljenja od onog koje je utvrdio od SDP-ovog Zorana Milanovića postavljen Boris Jokić.
> Članovi HAZU-a o kurikulu: Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu?
Umjesto rasterećenja još jedan obvezan predmet
U sedam točaka ministrica Divjak sažela je posao na kojemu je sa svojim timom radila tijekom tih stotinu dana. Tako je na izvješćivanju novinara, među ostalim, podsjetila na novi program – Pomoćnici u nastavi, u sklopu kojega će se na godišnjoj razini financirati više od 2600 pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika i to prvi put kroz četiri školske godine.
Izvijestila je da će se, na temelju provedbe ovogodišnjega natječaja, novcem Europskoga socijalnog fonda (ESF) financirati 50 projekata ukupnog iznosa od više od 362 milijuna kuna, a ako se tomu doda i nešto više od stotinu milijuna kuna koje će izdvojiti lokalne uprave, za te će projekte biti izdvojeno oko 470 milijuna kuna.
Iduće školske godine pilot projekt kurularne reforme, informatika obvezni predmet
U školskoj godini 2018./2019. počet će provedba pilot projekta za uvođenje obrazovne reforme, najavila je ministrica istaknuvši da nemamo vremena za odgodu. Divjak smatra kako se sigurno može postići potreban konsenzus o kurikulima jer, primjetila je, ne bi smjelo biti bitnih nesluglasja, primjerice, oko kurikula matematike ili kemije koji su isti u svim zemljama. Dodala je da se svakako mogu konzultirati i iskustva drugih zemalja.
> Nehrvatski i neustavni naziv mrežne stranice kurikulum.hr
Ako pak, objasnila je, neće biti postignut konsenzus oko nekih kurikula ili podkurikula, to svakako, uvjerena je Divjak, neće spriječiti početak pilot projekta u najavljenom terminu.
> Članovi HAZU-a o kurikulu: Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu?
Od iduće školske godine informatika će biti uvedena kao obvezni predmet u pete i šeste razrede osnovne škole, a taj reformski potez, rekla je ministrica, iskorak je u obrazovanje 21. stoljeća jer učenje po disketama iz 1994. “odlazi u povijest”. Izvijestila je da je u sklopu pilot Projekta e-škole, koji se provodi od 2016. do 2018., iskorišteno 307 milijuna kuna, te da će se za taj veliki projekt u razdoblju od 2019. do 2022. izdvojiti više od milijardu kuna. Ministrica Divjak napomenula je i kako je iz ESF-a u razdoblju od 2014. do 2020. za obrazovnu reformu i edukaciju učitelja osigurano 300 milijuna kuna, a ove godine iz državnoga proračuna osam milijuna kuna za opremanje, pripremu plana i programa, dok se u 2018. godine planira izdvojiti 20 milijuna kuna za opremu, zapošljavanje i obrazovni materijal.
Projekt PROMikro uvodi digitalnu pismenost u različite nastavne predmete
Ministrica se osvrnula i na veliki projekt PROMicro kojim se želi uvesti digitalna pismenost u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti uporabom mikroračunla koji je, podsjetila je Divjak, predstvaljen zajedno s CARNet-om, HUP-om i IRIM-om (Institut za razvoj i inovativnost mladih), a u njegovu sklopu nabavit će se oko 45 tisuća mikroračunala za učenike šestih razreda.
> Petar Marija Radelj: Iz predložene lektire strše prostote i nastranosti
Prvi put je, uz posebno priznanje, i novčanim iznosom za izniman rezultat iz ispita iz predmeta “Hrvatski jezik”, “Matematika” i obvezni strani jezik na višoj – A razini na državnoj maturi u školskoj godini 2016./2017. nagrađen 21 maturant, za što je osigurano 55 tisuća kuna.
Ministarstvo će od ove akademske 2017./ 2018. godine dodijeliti i osam tisuća novih stipendija za studente, pa će se tako ukupno godišnje dodjeljivati najmanje 13.000 stipendija. Među novim stipendijama je i 3400 STEM stipendija za što je u idućih pet godina osigurano 180 milijuna kuna, a iz ESF-a je za petogodišnje razdoblje osigurano 270 milijuna kuna za 4600 stipendija za studente slabijega imovinskog stanja.
Divjak je istaknula da je, nakon dvije godine, imenovano 14 sektorskih vijeća što je, rekla je, važan napredak u uspostavi Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, sustava vanjskog vrenovanja obrazovanja i povezivanja obrazovanja s tržištem rada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
