SDP-ova privatizacija zdravstva put je u likvidaciju javnog zdravstva

Stanje u hrvatskom zdravstvu nije dobro, a prijeti nam amerikanizacija zdravstva i njegova privatizacija na najgori mogući način, upozoravaju na to udruge pacijenata, sindikati, političke stranke i ugledni liječnici kritizirajući nove zakonske odredbe ministra zdravstva Siniše Varge.

Upozoravaju kako temeljna djelatnost doma zdravlja, primarna zdravstvena zaštita u cijelosti ide u koncesiju, odnosno, bit će privatizirana i više ne će postojati kao što postoji sada.

O opasnosti provođenja reforme jednog od najvažnijih i najosjetljivijih sustava u državi – zdravstvenog sustava – po hitnom postupku već se duže vrijeme govori u medijima i u stručnim krugovima osobito zato što se čini da mnoga rješenja koja se predlažu nisu sasvim jasno postavljena donosi današnji Glas Slavonije.

Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, dr. Đula Rušinović-Sunara prozvala je ministra Vargu da provodi amerikanizaciju zdravstva po hitnom postupku, a sve bez adekvatne javne rasprave koja bi donijela i odgovore na pitanja slijedi li bankrot bolnica, privatizacija HZZO-a, diskriminacija pacijenata…

“Smatramo hitnu proceduru u izradi izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti zloporabom prava, obezvrijeđenjem pravne procedure sukladno dokumentu Ustavnog suda od 23. siječnja 2013. godine (U-X-99/2013) te predlažemo da se ovako važan zakon, koji utječe na sve državljane Republike Hrvatske i njihovo zdravlje, donosi u redovnoj proceduri uz poštivanje svih propisanih pravila i standarda. To uključuje i jasne procjene stanja, razloge i ciljeve koji se žele postići izmjenama zakona. Iz ovako sročenih izmjena zakona i na ovakav način prezentacije javnosti u cijelosti je nerazumljivo što je cilj zakonskih izmjena”, napisali su iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata u pismu upućenom članovima Odbora za zravstvo.

Riječ je o novim zakonskim odredbama ministra zdravstva Siniše Varge koje bi po hitnoj proceduri mogle ići u saborsku raspravu i o njima glasovati prije ljetne stanke koja počinje 15. srpnja.

Dvije pravobraniteljice usprotivile su se hitnoj proceduri izmjena zakona

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je 19. lipnja 2015. Ministarstvo zdravstva i javnost na nekvalitetno provođenje javne rasprave o promjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti i o zdravstvenom osiguranju, zbog nedostatka informacija koje moraju biti dostupne javnosti. Istaknula je da nedostaju podatci o kakvim promjenama zakona je riječ, koji su razlozi donošenja, što se njima želi postići, objašnjenje izmjena te ocjene stanja. Također, nije jasno je li riječ o zakonima koji se donose po hitnom postupku, što se može zaključiti po objavi javnih rasprava na stranici e-Savjetovanja (a nisu objavljeni osobito opravdani razlozi za to), ili je riječ o redovitom postupku, što proizlazi iz objava na stranici Ministarstva. Uz nedvosmislen zahtjev da se javna rasprava ponovi, pučka pravobraniteljica uputila je Ministarstvu dodatne prijedloge i mišljenja s obzirom da nisu dostupne sve potrebne informacije za kvalitetnu raspravu.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je da su Zakoni o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju od izrazite važnosti za sve građane, a pogotovo za osobe s invaliditetom, stoga pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podržava stav Udruge za promicanje prava pacijenata o nedemokratičnom i ishitrenom načinu donošenja zakona kao i detaljno i obrazloženo mišljenje gospodina Petar Marija Radelja iz Zagreba. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom naglašava da joj ministarstvo nije dostavilo na mišljenje prijedloge izmjena dvaju temeljnih zakona iz područja zdravstva, što smatra propustom resornog ministarstva. Pravobraniteljica je Ministarstvu dala preporuku da se revidira postupak javne rasprave putem e-savjetovanja, i da se u budućim situacijama ne zaobilazi ured pravobraniteljice.

Katastrofa za hrvatske građane i bolesnike

“Zdravstvo nam je nakaradno, a privatizacija opasna akcija”, jedno je od oštrijih upozorenja, dok osječki liječnik, dr. Dražen Gorjanski, inače jedan od stručnijih i najoštrijih kritičara hrvatskog zdravstva, upozorava da je “krenula potpuna privatizacija”. Ministar Varga pak svima odgovara da ne će privatizirati zdravsto i kako je riječ o podmetanjima, a da mediji nepotrebno zastrašuju javnost. No, ako su u pravu njegovi kritičari, privatizacija zdravstva bila bi jedna od većih katastrofa za hrvatske građane.

Jedna od najupućenijih analitičarki hrvatskog zdravstvenog sustava Nataša Škaričić, koja u svojim istupima jasno kaže da Vlada likvidira javno zdravstvo dodaje: “Time bi uređenje zdravstvenog sustava, kako ga vidi Milanovićeva vlada, dobilo zadnji touch odustajanja od socijalnog ili univerzalnog mandatornog osiguranja i egalitarizma, i konačno postalo blisko libertarijanskim konceptima kakve u zdravstvu, izvan kruga SAD-a, jedva da poznaje civilizirani svijet… U svakom slučaju, riječ je o potpunoj, radikalnoj izmjeni paradigme u zdravstvenom sustavu u razmjerima koje, mislim, nitko nije mogao predvidjeti. Kada je HDZ-ov ministar Andrija Hebrang, nazvan grobarom javnog zdravstva, 90-ih privatizirao primarnu zdravstvenu zaštitu, zapravo se radilo o pseudoprivatizaciji jer su domovi zdravlja postali ‘frankenštajn’ privatnici koji posluju samo državom”, zaključuje Škaričić.

Prijeti nam opasnost da ćemo izgubiti najviši mogući standard zdravstvene zaštite pružene pod jednakim uvjetima. Nejasno je također što znači prijedlog na osnovi kojeg se može zaključiti da bi se dugovi zdravstva brisali iz ukupnog proračunskog deficita. Znači li to da će ono morati funkcionirati komercijalno te da će država pustiti da neke bolnice bankrotiraju jer nisu profitabilne?

Nije jasno ni što znači da ne će postojati ograničenja prema kojima u domovima zdravlja može biti do 30 posto liječnika koncesionara. Također bi bilo dobro pojasniti što se misli kada se navodi da će svaka osoba preuzimati osobnu odgovornost za posljedice za svoje zdravlje kada se ne pridržava uputa liječnika – podrazumijeva li to i nezdrav stil života? Neki postavljaju i pitanje hoće li se HZZO pretvoriti u privatnu kompaniju, odnosno trgovačko društvo na čelu s direktorom umjesto ravnatelja. Također nije jasno što znači da bi se bolnicama omogućilo bavljenje zdravstvenim turizmom – da bi se ionako skromna sredstva ulagala u nekakve sanatorije i odmarališta za bogate strance?

Razaranje hrvatskog zdravstvenog sustava

Mario Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata kaže: „Strah nas je da je ovo možda još jedna u nizu reforma u posljednjih desetak godina koja je išla u smanjenje prava na liječenje (je li možda i uništenje solidarnog javnog zdravstvenog sustava?) u trenutku potrebe na osnovu osnovnog i dopunskog osiguranja, a prema odluci savjesnih, stručnih, odgovornih i humanih zdravstvenih djelatnika koji su svaki dan na prvoj crti života i smrti – sa svojim umirućim pacijentima svih dobi.”

Predsjednica samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Spomenka Avberšek ovako zaključuje svoj odgovor na Zakon o zdravstvenoj zaštiti: „Ali na kraju postavljamo pitanje: Što je cilj ovih promjena? Deklarativno ustrajanje na javnom sustavu ili praktično jačanje privatizacije?“

Autor nekoliko knjiga o zdravstvenom sustavu, dr. Dražen Gorjanski u svojim javnim nastupima kaže da su zakoni početak privatizacije zdravstva, pa u otvorenom pismu ministru poručuje: „Pišem Vam jer vjerujem u Vas. Vjerujem da ćete još jednom promisliti i ipak donijeti ispravnu odluku. Odluku koja će ići u smjeru jačanja javnog zdravstva, njegovog ozdravljenja i oporavka.“

Dakle, u javnosti se uglavnom barata „nagovještajem privatizacije“ i strahom od daljnjeg upropaštavanja javnog sektora. Kada se, međutim, pažljivo pročitaju oba temeljna zdravstvena zakona koje Varga predlaže i pritom traži hitnu saborsku proceduru, jasno je da tu nema nikakve dvojbe ni potrebe za projekcijom bliže ili dalje budućnosti: Varga je definitivno prvi ministar zdravstva u Hrvatskoj koji formalizira privatizaciju hrvatskog zdravstva, a SDP je prva vlada u EU koja će (prođe li ovakav prijedlog) iz zakona izbaciti čak i obavezu države da podmiruje gubitke zdravstvenih ustanova i time će zdravstvo de facto prestati tretirati kao javni sektor. To će se dogoditi čim se zakoni usvoje, a ne u budućnosti i eventualno. Ovo nije postupna reforma javnog sektora, nego megazaokret, zaključuju stručnjaci.

Hrvatskim se Ustavom “svakom jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom”, pa je najjednostavnije zakon promijeniti, zanemarujući jedno od pozitivnih ljudskih prava koje međunarodne deklaracije priznaju više od 50 godina, a to je pravo svih građana na najveći mogući standard zdravstvene zaštite pružene pod jednakim uvjetima.