Norvežanin Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, sazvao je izvanredni summit Saveza 24. ožujka, mjesec dana nakon invazije na Ukrajinu. Dok će on napustiti svoju dužnost u listopadu, nasljednik mora biti imenovan krajem lipnja u Madridu. No sve se glasnije spekulira da bi na čelo NATO-a mogla doći žena. Među izglednim kandidatkinjama je i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Francuski Les Echos kalkulira s imenima šest najboljih kandidatkinja koje bi mogle naslijediti Stoltenberga.
>Kolinda Grabar Kitarović u Australiji na proslavi 30. godišnjice priznanja Hrvatske
Kao favoritkinju ističu upravo bivšu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja je, kako podsjećaju, već bila u NATO-u na mjestu pomoćnice glavnog tajnika. U igri su još, kako navode, Federica Mogherini, bivša visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, potpredsjednica belgijske vlade Sophie Wilmes, bivša britanska premijerka Theresa May, bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid te Jeanine Hennis-Plasschaert, nizozemska političarka i bivša ministrica obrane.
Ovo, inače, nije prvi put da se bivša predsjednica spominje u kombinacijama za čelnu osobu NATO-a. U proteklih nekoliko mjeseci i domaći i inozemni mediji više su puta kalkulirali s imenima onih koji bi mogli naslijediti glavnog tajnika Jensa Stoltenberga, javlja Jutarnji list.
U ljeto prošle godine Politico je pisao kako su u Bruxellesu i drugim zemljama članicama NATO-a o tome već uveliko počela nagađanja te da su mnogi političari i analitičari isticali da je nakon 72 godine krajnje vrijeme da na tu poziciju dođe žena. Les Echos u svom tekstu navodi kako bi krajem lipnja na toj poziciji doista mogli vidjeti ženu te dodaju kako bi imenovanje osobe iz neke istočnoeuropske zemlje poslalo snažan signal Vladimiru Putinu.
Informacije da slovi kao favoritkinja, prošlo je ljeto za Jutarnji list komentirala i sama Grabar- Kitarović.
“Priznajem, nisam iznenađena, ali sam uistinu počašćena time što me se spominje u tako uglednom društvu za tu iznimno važnu dužnost. Uostalom, to je i svojevrsno priznanje i dodatna međunarodna potvrda za Hrvatsku. Reći bilo što više od toga u ovom trenutku bilo bi uistinu preuranjeno i krajnje neprofesionalno”, kazala je tada Grabar-Kitarović.
Izvor: narod.hr
