Selak Raspudić: ‘Posljedice koronakrize bit će veće za žene nego za muškarce’

Marija Selak Raspudić
Zagreb, 08.03.2021 - Na konferenciji za medije saborskoga Kluba zastupnika Mosta o temi "Žene i COVID kriza“ govorla je zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić. Na fotografiji Marija Selak Raspudić. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić na današnjoj konferenciji povodom Dana žena u Hrvatskom saboru je istaknula kako je utjecaj pandemije koronavirusa i prateće gospodarske blokade bio teži za zapošljavanje žena nego muškaraca.

Uputila je i posebnu video-čestitku za Dan žena:

Selak Raspudić navodi da za to Eurofound spominje dva glavna razloga. Prvo, s izuzetkom zdravstva, gdje žene čine je 85 posto zaposlenika, muškarci češće rade u ključnim gospodarskim djelatnostima, poput prijevoza, zaštite, poljoprivrede, pa su tijekom zaključavanja bili zaštićeniji od nezaposlenosti. Drugo, pandemija je više pogodila uslužne djelatnosti, poput maloprodaje, osobnih usluga (frizeri, ugostitelji, stjuardese…), gdje je čak 61 posto žena. Osim toga, žene su češće u nesigurnijim poslovnim aranžmanima i često nisu obuhvaćene nizom prava u svom radnom odnosu.

„Ako se ovaj obrazac nastavi, to bi moglo dugoročno utjecati na zaposlenost i plaću žena i vjerojatnije je da će žene biti više pogođene. Brže će izgubiti posao ili odustati od tržišta rada, jer su prekomjerno zastupljene u teško pogođenim sektorima, imaju manje radnih prava i imaju veći konflikt između privatnog i poslovnog života tijekom lock-downa“, rekla je Selak Raspudić.

Lockdown je doveo i do porasta nasilja u obitelji. Pandemija je otkrila neadekvatnost sustava podrške žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Uz to, zatvaranje škola i vrtića povećalo je brigu o djeci i smanjilo radnu sposobnost, što se više odnosilo na žene nego muškarce. Posebno na samohrane majke kojih je 85 posto, a gotovo polovica, njih 48 posto, u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti, u usporedbi s trećinom (32%) samohranih očeva“, navodi Selak.

Podaci Eurofounda potvrđuju da je rad na daljinu u porastu u svim državama članicama, više od trećine zaposlenih tako radi, a više od četvrtine imaju djecu mlađu od 12 godina. Vezano uz neplaćeni rad, tijekom pandemije su ispitanice provele 35 sati tjedno brinući se o djeci ili unucima, a 25 sati muškarci, te 18 sati tjedno obavljajući kućanske poslove, a 12 sati muškarci. Žene su preuzele i kućno obrazovanje tijekom korone, čak i kad su također angažirane na plaćenom poslu, pa je Međunarodna organizacija rada (ILO) preporučila vladama da otvore škole gdje god je moguće i produlje prava na roditeljski dopust.

Potkraj siječnja 2021. u HZZO-u bilo je evidentirano 165.345 nezaposlenih osoba, što je za 5 500 osoba više nego prethodnoga mjeseca, a za 25.421 osobu više nego u siječnju 2020. Dakle, u siječnju 2021. nezaposlenost je povećana za 3,4 % u usporedbi s prethodnim mjesecom, te za 18,2 % u usporedbi s istim mjesecom 2020.

Od ukupnoga broja nezaposlenih u siječnju 2021. bilo je 74.636 nezaposlenih muškaraca (45,1 %) i 90.709 nezaposlenih žena (54,9 %). Broj nezaposlenih muškaraca povećan je za 17,8 %, a žena za 18,5 % u odnosu na siječanj 2020. godine. Udio muškaraca u evidentiranoj se nezaposlenosti u promatranome razdoblju smanjio, a žena povećao za 0,1 postotni bod.

Selak Raspudić je istaknula kako je u 2019. usvojena Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i njegovatelja, prema kojoj roditelji mogu uzeti više obiteljskog dopusta i imati koristi od fleksibilnog rada, pa treba poticati njezino implementiranje u hrvatski zakonodavni okvir.

„Direktiva pruža radnicima mogućnost dopusta radi brige o članovima obitelji, a dva od trenutno četiri mjeseca roditeljskog dopusta neće biti prenosiva s jednog roditelja na drugog. Odmor za njegovatelje povećat će se na pet dana godišnje po radniku. Vlade će imati mogućnost prilagodbe pravila posebnim potrebama, poput onih samohranih roditelja ili posvojitelja, kao i roditelja djece s invaliditetom. Mjere bi trebale pomoći većem broju žena da se vrate na posao. U Zakon o radu treba uvesti pravo na isključenje, kako bi se vratila ravnoteža između privatnog i poslovnog“, zaključuje Selak Raspudić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr