Sindikat: Državna tijela falsificiraju rješenja o ocjenjivanju, kako onda vjerovati u platni sustav u kojem će plaće ovisiti o ocjenama

Foto: Fah

Novi platni sustav koji bi se u državnoj službi trebao uspostaviti Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika koji je u izradi, trebao bi počivati na ocjeni radnog učinka državnih službenika i namještenika, poručuju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ocjenjivanje bi se pri tome trebalo u što većoj mjeri temeljiti na objektivnim i mjerljivim kriterijima koji osiguravaju ocjenjivanje prema rezultatima rada, odnosno koji predstavljaju objektivne pokazatelje stručnih znanja i vještina, sposobnosti, postignuća i uloženog rada i realno ukazuju na stupanj izvršenja i kvalitetu svih planiranih i neplaniranih zadataka, a sam postupak ocjenjivanja na načelima objektivnosti, kontinuiteta, transparentnosti i međusobnog povjerenja te pravednosti i nepristranosti.

Nažalost, način na koji se danas provodi postupak ocjenjivanja ne upućuje na postojanje međusobnog povjerenja između nadređenih službenika i onih koji se ocjenjuju, što u velikoj mjeri utječe i na nedostatak povjerenja u ocjenjivanje u budućnosti, posebice stoga što će o njemu ovisiti hoće li plaća rasti godišnje, nakon dvije godine ili tek nakon četiri godine, odnosno padati nakon negativne ocjene.

Naime, državna tijela danas postupak ocjenjivanja provode na način da obvezu zajedničkog razmatranja primjedbi koje službenik ima na predloženu ocjenu tretiraju kao formalnu obvezu koju izvršavaju na način da se u rješenju konstatira kako je nadređeni službenik razmotrio primjedbu sa službenikom, te uzimajući na znanje primjedbu ostaje ili ne ostaje pri prijedlogu ocjene, neovisno o tome je li primjedba zajednički razmotrena sa službenikom ili nije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da je tako, svjedoče brojni slučajevi u kojima službenici ukazuju na to da nadređeni službenik nikad s njima nije razgovarao o njihovoj primjedbi na ocjenu, ali se u rješenju o ocjeni svejedno navodi kako je to učinjeno.

http://www.sdlsn.hr/wp-content/uploads/2019/04/ocjena_zajednicko_razmatranje.jpg

Tako je, npr., nadređeni službenik službenice u Ministarstvu poljoprivrede, kojoj je prijedlog smanjene ocjene na očitovanje dostavljen „mailom“, dobio uputu ministarstva da ako službenica nema primjedbe uz svoj potpis nadopiše – nakon zajedničkog razmatranja suglasan sa prijedlogom ocjene ili ako ima primjedbe uz potpis upisati – nakon zajedničkog razmatranja ima primjedbu, potpisati, skenirati, potvrđujući time da se obvezni postupak zajedničkog razmatranja primjedbi službenika na ocjenu provodi lažnim utvrđenjem činjeničnog stanja, a da do razgovora sa službenikom nije ni došlo i, na kraju, falsificiranjem rješenja o ocjeni, u kojem se konstatira da se dogodilo nešto što se nije dogodilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Poreznoj upravi jednako smjelo u rješenjima o ocjenjivanju navode formulaciju „sukladno članku 10. stavak 4. Uredbe neposredno nadređena službenica razmotrila je primjedbu sa službenikom, te uzimajući na znanje primjedbu ocjenjivanja službenika ostaje pri prijedlogu ocjene“, premda službenici tvrde da se s njima nikad na tu temu nije razgovaralo.

U prepisci koja je uslijedila između Sindikata i Porezne uprave nakon pritužbe službenika, Porezna uprava je dokumentirala kako do zajedničkog razmatranja primjedbi na ocjenu između nadređenog i ocjenjivanih službenika nikad nije došlo, ali ne smatra upitnim okolnost da u rješenju o ocjeni piše kako se zajedničko razmatranje primjedbi usprkos tome dogodilo.

Sindikat stoga postavlja pitanje kako državni službenici i namještenici mogu imati povjerenja da će oni koji ih ocjenjuju po donošenju novog zakona o plaćama najedanput početi postupak ocjenjivanja provoditi objektivno i sukladno pozitivnim propisima, kada danas, ne trepnuvši, falsificiraju činjenice temeljem kojih ih ocjenjuju i u službene isprave državnih tijela unose događaje koji se nisu dogodili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postavlja se i pitanje mogu li službenici i namještenici imati povjerenja u strukture koje službene dokumente državnih tijela „uštimavaju“ kako bi se „ispoštovao“ propisani postupak i time umanjuju vjerodostojnost postupanja državnih tijela u drugim i po posljedicama dalekosežnijim situacijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.