Smjene sanacijskih upravitelja KBC-ova – bolnice ne mogu poslovati bez novaca

Neslužbena informacija da bi Vlada na idućoj sjednici trebala smijeniti sanacijske upravitelje pet KBC-ova – Zlatka Giljevića (KBC Zagreb), Vesnu Šerić (KBC Sestre milosrdnice), Kolju Poljaka (KBC Split), Hermana Halera (KBC Rijeka) i Sašu Lamzu (KBC Osijek) izazvala je uglavnom negativne komentare predstavnika zdravstvene struke koji tvrde da zbog nedostatka novca bolnice uopće ne mogu pozitivno poslovati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sanacijski upravitelj riječkog KBC-a Herman Haller izjavio je Hini da nema komentara u vezi svoje smjene, ali ni primjedbi na način kako je to napravljeno, dodavši da je ministar zdravlja Siniša Varga to učinio osobno u svom kabinetu, na kulturan i pristojan način.

“Ministar je odgovoran za vođenje sustava zdravstva, bira svoje suradnike i predlaže Vladi”, rekao je kratko Haller ističući da je “odluka ministrova, kao i odgovornost.”

Predstojnik Klinike za internu medicinu riječkog KBC-a Davor Štimac, kojega mediji spominju kao budućeg sanacijskog upravitelja, izrazio je spremnost komentirati taj slučaj tek nakon što Vlada donese odluku o smjenama i novim imenovanjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zdravstvo je Vargina prćija”

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek poručila je pak da se Varga ponaša “kao da je zdravstveni sustav njegova prćija”, a očito je, nakon svih njegovih afera, da je samo on nepromjenjiv.

“Smjenom sanacijskih upravitelja Varga poručuje da KBC-i ne rade dobro, pa je onda logično da kao najodgovornija osoba za njihovo funkcioniranje i on podnese ostavku”, kaže Avberšek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po istom bi principu Varga morao smijeniti sanacijske upravitelje svih ostalih bolnica, osim one u Lovranu, jer sve stvaraju financijske dubioze.

Slijedom toga, kaže, trebala bi otići i ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec budući da HZZO određuje bolničke limite i cijenu rada, a upravo zahvaljujući stalnom smanjivanju limita preko 80 posto bolničkih sredstava odlazi na plaće.

Avberšek podsjeća da su po zakonu za financijsko poslovanje bolnica nadležna sanacijska vijeća, koja su dužna nadzirati i izvještavati Vladu o radu sanacijskih upravitelja, pa pita Vargu zašto prvo nije smijenio članove tih vijeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Težak posao kada nema novaca

Čelnica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak iznenađena je “naglom totalnom smjenom u sustavu”. Sanacijski upravitelji radili su vrlo težak posao u situaciji kada nema novca, a svi očekuju maksimalnu uslugu.

Ne osporavajući pravo svakog ministra da odabire tim s kojim će raditi, Prašnjak ocjenjuje kako Varga nije dovoljno dugo na čelu sustava da bi stekao pravi uvid u sve probleme poslovanja bolnica.

“S dosadašnjim upraviteljima trebalo se danima razgovarati, a ne donijeti takvu radikalnu odluku na temelju jednog sastanka. Baš me zanima što će to novi upravitelji izroditi i koji je rok za njihovu smjenu”, kaže Prašnjak.

Povjerenik Hrvatskog liječničkog sindikata iz splitskog KBC-a Božo Bota smatra da novi ljudi neće donijeti nikakve novosti ako se ne promijeni paradigma vođenja zdravstvenog sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Uvijek postoji mogućnost da se radi bolje i jeftinije. Postoje ljudi koji bi znali to provesti, ali to nisu politički poslušnici i ne odgovaraju ni jednoj vlasti. Dok se to ne promijeni, teško da će biti značajnijih pomaka”, smatra Bota.

Predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske i sindikalna povjerenica u riječkom KBC-u Radmila Belobrajdić – Čahut nazvala je smjene sancijskih upravitelja “sječom i nonsensom”, poručivši da bi Vlada umjesto njih trebala smijeniti Vargu, koji nenamjenski troši sredstva poreznih obveznika, a potom se ispričava.

Bolnički proračuni za mađioničare

Riječka bolnica je od 2009. do 2012. pozitivno poslovala, ali je mjesečni proračun, primjerice u 2009., iznosio 52 milijuna kuna, a lani je pao na 40,7 milijuna kuna. Pitam se je li moguće u okviru takvog budžeta poslovati pozitivno, kaže Belobrajdić – Čahut koja je uvjerena kako to “ne bi mogao niti mađioničar”.

Sancijski upravitelji samo izvršavaju programe sanacijskih vijeća, koja pak znaju da upravitelji moraju ići u minus da bi se bolesnici mogli liječiti.

Ako sanacijska vijeća nisu smijenila nijednog sanacijskog upravitelja, zašto to radi ministar Varga, pita Belobrajdić – Čahut dodajući da posao sanacijskog upravitelja ne može bolje obavljati netko novi od osobe koja taj posao radi već godinama.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo u svom očitovanju ističe da je imenovanje sanacijskih upravitelja KBC-a u nadležnosti ministra zdravlja, no upozorava kako “nismo čuli detaljniju argumenaciju koja je dovela do smjena”.

Čudan trenutak za smjene

“Navikli smo da se ravnatelji zdravstvenih ustanova mijenjaju kada se mijenja i politička vlast, iako smatramo da to nije ispravno. No, u ovom slučaju nije došlo do promjene vlasti, a trenutak je tim čudniji ako se zna da HZZO kreće s novim modelom ugovaranja i financiranja bolnica, a Ministarstvo zdravlja s provođenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica”, kaže Minigo.

I predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić iznenađen je smjenama, jer je problem u sustavu i nedostatku novca, a ne u ljudima koje se smjenjuje. “Treba osigurati novac za funkcioniranje sustava, a ne nove ljude””, ističe Krznarić koji ne vjeruje da bilo tko može u postojećim uvjetima osigurati pozitivno poslovanje bolnica.

Predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika Trpimir Goluža također smatra da je osnovni problem organizacija sustava s financijskim okvirima u kojima je nemoguće poslovati.

“Smjena sanacijskih upravitelja teško da će dovesti do promjene”, kaže Goluža. S obzirom da na čelna mjesta KBC-ova dolaze dosadašnji pomoćnici sanacijskih upravitelja, Goluža smatra kako je riječ o politici kontinuiteta koja neće donijeti nikakve sustavne zaokrete.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.