Što HNS-ova ministrica Divjak kaže o povratku Jokićeve radne skupine, domoljublju, vjeronauku u školama….?

Foto: fah

Blaženka Divjak, HNS-ova ministrica znanosti, obrazovanja i sporta, poznata pod podršci obrazovnoj reformi Borisa Jokića, u intervjuu za tportal otkrila je što će biti s plaćama učitelja, o kurikulnoj reformi, vjeronauku u školama. Donosimo dio intervjua.

Uspjeli ste okupiti voditelje stručnih radnih skupina iz mandata Borisa Jokića na čelu Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikularnu reformu i oni nastavljaju rad iako još nije imenovano ni Posebno stručno povjerenstvo (PSP), koje potom tek treba predložiti novi sastav ERS-a. Gdje je zapelo?

PSP je tijelo koje koordinira provedbu cijele Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i njegov sastav u ingerenciji je predsjednika Vlade, dok reformu u skladu sa zakonom provodi Ministarstvo.

Akademik Paar ministrici Divjak: Obrazovna reforma zanemaruje odgoj i nameće jednoumni svjetonazor

Hoćete li ipak, kao ministrica, imati nekog utjecaja na izbor članova PSP-a?

Naravno da kao ministrica imenovana na prijedlog HNS-a imam utjecaja, jer je upravo HNS otvorio politički okvir za obrazovnu reformu, na čemu im posebno zahvaljujem. Svoje stavove jasno sam i javno već rekla, iako su konkretna rješenja u politici stvar političkih dogovora. Od početka zagovarala sam to da u PSP-u budu zastupljene čelne osobe institucija i tijela koji se navode u Strategiji, jer su onda vrlo jasni kriteriji i linija odgovornosti. Pilot-projekt, tj. eksperimentalno izvođenje treba institucionalizirati u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. Izmjene tog zakona će uskoro ići u javnu raspravu. Naravno da ćemo u izvođenje pilot-projekta uključiti samo prethodno usuglašene i pripremljene kurikulume, a na većinu predmetnih kurikuluma zapravo i nema puno primjedbi. Nismo odustali ni od devetogodišnje osnovne škole, ali to se priprema na nešto dulji rok, kao što je i predviđeno Strategijom. Donosimo i Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, a to nam je prioritet za ovu godinu, u skladu s reformskim mjerama Vlade.

Hoće li političkom trgovinom imenovana HNS-ova Blaženka Divjak uz Jokića vratiti i Budaka?

Računate li na Borisa Jokića u cijeloj proceduri ili smatrate da bi vam on u ERS-u bio uteg zbog ultrakonzervativnih protivnika kurikularne reforme?

Kada PSP odredi kriterije, bit će važno da se jave stručnjaci, a izabrat će se najbolji u skladu s kriterijima. Inače, kad se spominju ultralijevi i ultradesni, mislim da je najbolji komentar na to dao prof. Vjeran Strahonja u jednom intervjuu kad je rekao da se oni čvrsto drže za ruke negdje na mračnoj strani Mjeseca. Imamo opstrukcije i s jedne i s druge strane, a u toj situaciji važno je da umjetno ne proizvodimo kontroverze, nego da se pitamo kako ćemo naše učenike učiniti konkurentnijima da ne bi i dalje zaostajali za svojim vršnjacima u drugim europskim zemljama.

Bili ste na prosvjedima za kurikularnu reformu, pa vas se povezuje uz lijevu opciju. Kakav je vaš svjetonazor?

Ne svrstavam se ni lijevo ni desno, pokušavam držati um otvoren, biti koliko kritična, toliko i uključiva u odnosu na obje opcije, jer i jedni i drugi imaju puno dobrih tema i elemenata. Hrvatskoj je jako važan stabilan pristup i politika centra te je važno prepoznati trenutak za iskorak. Važno je uvažavati tradicionalne vrijednosti, ali i biti u stanju ostaviti prošlost na način da se njome bave povjesničari i da iz nje učimo te da stvarno budemo usmjereni na ono što našoj djeci treba u budućnosti. Napisala sam učiteljima da se domoljublje očituje u tome koliko smo u stanju graditi školu za budućnost, za život. Tu bih rekla da je moja temeljna pozicija – pozicija centra.

Vican: Zgrožena sam količinom objavljenih neistina o radu mojih kolega i mene

A kako komentirate formulaciju iz povučenog nacrta prijedloga Obiteljskog zakona da roditelji imaju dužnost odgajati dijete kao domoljubnu osobu?

Mislim da se djeca trebaju odgajati u sigurnoj okolini i domoljubnom duhu. Svi bi trebali imati osjećaj pripadnosti, ali istovremeno trebamo biti građani svijeta. S druge strane, važno je za kontekst što zapravo smatramo domoljubljem…

Ipak, je li domoljublje kategorija koju treba zakonom propisivati?

Gledajte, jasno je da se domoljublje očituje na različite načine, primjerice tako što plaćate porez, dajete priliku djeci da razviju svoju osobnost i stječu potrebne kompetencije, brinete se o najranjivijim skupinama društva – po tome se vidi koliko smo razvijeni kao društvo. Domoljublje ne treba preusko shvaćati, jer ono se živi, umjesto da ga se propisuje. Inače, nisam stigla pročitati taj nacrt prijedloga Obiteljskog zakona pa ne mogu komentirati detalje.

HNS prijeti – padne li Divjak pada Vlada: Kako je Plenković imenovao HNS-ovu ministricu znanosti i obrazovanja?

Što je za vas obitelj, možete li je definirati?

Definicije su dobre u matematici i ja ih jako volim, ali kad god imamo definicije u društvenom kontekstu, treba biti jako oprezan da nekoga ne povrijedimo i ne isključimo. Mislim da obitelj, prije svega, treba biti zajednica u kojoj se ljudi dobro osjećaju i podupiru jedni druge. Iz pozicije obrazovnog resora, važno je da dijete ima podršku i odgoj u obitelji, koja će mu omogućiti dobar start u životu. Inače, obitelj su nekad više baka i djeda nego mama ili tata, a mislim da smo termin ‘biološka obitelj’ davno proširili.

Pripremate li možda uvođenje alternativnog izbornog predmeta u odnosu na vjeronauk u osnovnim školama? To se najavljivalo još u mandatu ministra Željka Jovanovića (SDP), no do danas od toga nema ništa.

Mislim da je vjeronauk u školama kao izborni predmet primjereno rješenje s obzirom na hrvatski kontekst i određenje većine stanovnika te ne planiram nikakve promjene po tom pitanju. Što se tiče alternativnog fakultativnog predmeta, takvih već ima po školama, samo je pitanje organizacije nastave i školske satnice. To je više organizacijsko, nego suštinsko pitanje. Znate, škola mora imati određenu vrstu autonomije u organizaciji nastave i školskog kurikuluma, kao i fakultativnog programa. To je u ingerenciji škola, a mi moramo pomoći i osnažiti škole da u dobroj mjeri budu autonomne. Osim toga, škole su vrlo različite, pa tako imate one s nastavom u jednoj smjeni, one s dvije smjene, a ima ih i nekoliko u tri smjene – takve imaju dodatna ograničenja. Ali tu dolazi do izražaja i odgovornost ravnatelja i nastavnika da organiziraju nastavu na najbolji mogući način, imajući u vidu interese djece. U Strategiji je inače propisan segment osnaživanja kapaciteta škola za autonomno odlučivanje, iako se o tome ne govori puno, nego se često čeka da se sve propiše ‘odozgo’.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/tportal