Zajednička nit između dvojice kandidata, pretendenata na premijersko mjesto – Plenkovića i Milanovića – postoji. Valja na to podsjetiti u ovih mjesec dana do novih parlamentarnih izbora. Iako na naizgled suprotnim polovima, sadašnji predsjednik Vlade Andrej Plenković, ali i bivši (koji želi biti i budući) Zoran Milanović, imaju zajedničkih točaka. Jedna od njih je način (ne)provođenja demokratskih procesa.
Pokazalo se to, među ostalim, i tijekom kroz više inicijativa udruge U ime obitelji koje su se pokrenule u njihovim u premijerskim mandatima kako Zorana Milanovića, tako i Andreja Plenkovića.
>Kakve promjene izbornog sustava traži GI Narod odlučuje, a Plenković ih na sve načine odbija?
Referendum o Izbornom zakonu
Milanović 2014. nije podržao referendumsku inicijativu udruge U ime obitelji o demokratizaciji izbornog procesa.
Riječ je, naime, o inicijativi ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’ iz 2014.
Tada su predložene ustavne promjene koje bi omogućile demokratizaciju izbornog zakona i pravičnije izbore kao i demokratizaciju političkih stranaka – smjenu stvorene političke kaste.
Povod je bilo to što je na parlamentarnim izborima više od 25 posto glasova birača koji su izašli na izbore pribrojeno strankama za koje birači uopće nisu glasali.
Možda će vas zanimati
21. rujna 2014. UIO tražila promjene izbornog zakona, spriječio ih je SDP-ov Bauk: Danas HDZ želi otežati referendume
Građanska inicijativa U ime obitelji zbog navedenih nelogičnosti tražila je referendum o izborima te je za to prikupila više od 380 tisuća potpisa.
Dakle, jedna četvrtina birača na tim izborima nije dobila svog zastupnika u parlamentu, iako su glasali.
Tom je prilikom prikupljeno 380.649 potpisa, ali je Ustavni sud zaključio da to nije dovoljno za pokretanje referenduma.
Iako je broj potpisa išao u prilog više od 10 posto biračkog tijela, uz Ustavni sud osporio ga je i tadašnji SDP-ov ministar Arsen Bauk.
Građanska inicijativa ‘Narod odlučuje’
Četiri godine kasnije, ni Milanovićev premijerski nasljednik Plenković nije bio blagonaklon novoj inicijativi.
Naime, Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava.
Međutim, Plenkovićeva Vlada je 2018. godine ignorirala volju građana i ‘ukrala’ referendum “Narod odlučuje”.
Bivši ministar Lovro Kuščević ostao je zapamćen po brojanju potpisa inicijative GI Narod odlučuje.
Možda će vas zanimati
Podsjetimo kako su Rimac i Kuščević zaustavili referendum o promjeni izbornog sustava
2018. godine bio je raspisan referendum o promjeni izbornog sustava. Plenković je prebrojavanje glasova tada povjerio Rimac i Kušćeviću.
Potpisa bilo (ne)dovoljno
Podsjetimo, inicijativa je dva tjedna prikupljala potpise za izmjenu Ustava te u lipnju 2018. predala Saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća.
Prebrojavanje potpisa još nije niti počelo, a Lovro Kuščević obznanio je kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama).
Vlada Andreja Plenkovića tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru, objavila je kako inicijativa ‘Narod odlučuje’ nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa.
Inicijativa je početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.
>Kuščevićeva bahatost na suđenju: Prisjetimo se kako je s Plenkovićem ukrao referendum Narod odlučuje
Stav Plenkovića o potpisima birača
Nakon što je je USKOK započeo prvu istragu moguće Kuščevićeve malverzacije s nekretninama, iz GI Narod odlučuje oglasili su se priopćenjem.
“Ako se istražuje Kuščevićeva zloupotreba lokalne političke funkcije – za malverzacije sa zemljištem, zašto se ne istražuje zloupotreba državne političke funkcije za malverzaciju s potpisima hrvatskih birača – krađu referenduma o promjeni izbornog sustava?
Prema tvrdnjama Ministarstva uprave nedostaje samo 0,88 posto potpisa za prvo, odnosno 2,02 posto potpisa za drugo referendumsko pitanje, a bivši ministar je onemogućio naknadnu provjeru svega što je njegovo Povjerenstvo radilo (koju je premijer Plenković bio obećao na sjednici Vlade 17. listopada 2018.), uništio kontrolne liste – dokaze o tome zašto su potpisi odbačeni i zabranio saborskim zastupnicima uvid u potpise – očekujemo ponovno brojanje potpisa hrvatskih birača u nazočnosti promatrača”.
Iako je Kuščević otišao, Plenković nije omogućio pregledavanje potpisa.
>Hasanbegović pozvao građane da podrže GI Narod odlučuje: ‘Potrebne su korjenite promjene izbornog sustava’
Demokracija Plenkovića i Milanovića
Unatoč međusobnim prijeporima kojima je svakodnevno izložena svekolika hrvatska javnost, isticanje razlika između Plenkovića i Milanovića blijedi.
Odupiranje promjenama izbornog zakona tema je oko koje su se složili.
Iako bi takvo što doista unaprijedile demokratske procese.
Iako su i sadašnjem i bivšem premijeru usta puna demokracije, čini se, prema nekim potezima, da im do demokratizacije društva i nije suviše stalo.
Referendumske inicijative udruge U ime obitelji kod oba premijera naišla su na crveno svjetlo.
Ako pribrojimo Milanovićev stav protiv referenduma za brak 2013. te ‘svježije’ Plenkovićevo ignoriranje MOST-ove inicijative za referendum protiv Covid-potvrda, postavlja se pitanje koji se od njih dvojice može pohvaliti demokratičnim pridjevima.
Ako su potpisi za referendume izrazi volje naroda, a Milanović i Plenković u službi tog istog naroda, teško će se riješiti dojma da su u očima tog naroda po mnogočemu jednostavno – isti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
