Tko je Mate Radeljić i koji su mogući razlozi njegovog razrješenja dužnosti savjetnika predsjednice?

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović razriješila je Matu Radeljića dužnosti savjetnika za unutarnju politiku, priopćeno je u petak iz Ureda predsjednice.

Predsjednica Republike imenovala je Mirjanu Hrgu savjetnicom za strateške politike, odnose s Hrvatskim saborom i Vladom.

Od početka dio tima

Mate Radeljić od početka je dio predsjedničinoga tima. Do tada je obavljao dužnost pročelnika Ureda gradonačelnika Grada Osijeka te 2014. prelazi u Hrvatsku gospodarsku komoru na mjesto savjetnika, a zatim je bio i dio nadzornog odbora HRT-a.

Radeljić je surađivao s Branimirom Glavašem, Antom Đapićem, Ivom Sanaderom, Jadrankom Kosor, Vesnom Škare Ožbolt, Berislavom Rončevićem, Tomislavom Karamarkom i Ivanom Vrkićem.

Spominjao se na suđenju bivšoj ravnateljici Porezne uprave i SDP-ovoj saborskoj zastupnici Nadi Čavlović Smiljanec, optuženoj da je 2012. stopirala naplatu poreznog duga osječkom poduzetniku Željku Bilošu. Savjetnik predsjednice za unutarnju politiku svjedočio je i ustvrdio da je tadašnja vlast činila sve da se Bilošu onemogući dobivanje kredita kojim bi platio porezni dug.

Odlazak Radeljića u zamjenu za punu potporu HDZ-a?

Radeljićevo ime spominjalo se najčešće u kontekstu kritika koje je Predsjednica upućivala na račun rada Vlade, pa bi i njegov odlazak mogao biti motiviran željom Kolinde Grabar-Kitarović da popravi odnose s Plenkovićem, navodi N1, a Večernji list dodaje kako je “predsjednica očito odlučila promijeniti svoju strategiju i odnos prema premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi, koju je proteklih godinu dana intenzivno kritizirala i pozivala “na red” zbog neučinkovitosti, u izbornoj, petoj godini svog mandata morala se odlučiti “žrtvovati” Radeljića.

Tko su ljudi s kojima je okružena hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović?

To je izgledno bio prvi uvjet i zalog Plenkoviću i vrhu HDZ-a za punu potporu njezinoj borbi za drugi mandat jer Radeljića se u HDZ-u smatralo inicijatorom taktike sukobljavanja s Plenkovićem. Radeljića je navodno razočarao predsjedničin stav, i navodno smatra da bi dajući ostavku priznao “krivnju” za koju drži da ne postoji, pa je objašnjavanje razloga svoje smjene prepustio predsjednici i čeka “da ga razriješi”.

Predsjedničini govori

Podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u jednom je svom govoru uputila kritike zbog izostanka reformi, propuštenih idealnih godina, nesistematičnosti, taktiziranja, populizma i političkog klijentelizma.

Pritom je naglasila da se reforme moraju hitro provesti, jer “nema više vremena za nove apstraktne demografske strategije, već treba konkretan akcijski plan sveobuhvatnih mjera za demografski oporavak zemlje, posebice uključujući stvaranje uvjeta za znatnije povećanje plaća, i to odmah”.

Potkrijepila je to čitavim nizom jasnih financijskih pokazatelja, primjerice onim da je naš rast BDP-a među najnižima u Europskoj uniji. Istaknula je i kako Hrvatska za inovacije i razvoj ulaže 88 eura po stanovniku, dok je svjetski prosjek 500 eura viši (oko 587 eura). Podsjetila je i da mladi odlaze jer su hrvatske mirovine zapravo mirovine na samom rubu siromaštva.

Da te dvije institucije ne komuniciraju moglo se iščitati i iz predsjedničinih poruka po pitanju Agrokora, na što je izjavila da je o stanju u Agrokoru saznala “tek nakon što je kriza buknula.” Istaknula je da je Vlada trebala pružiti više informacija “ne samo meni nego i hrvatskoj javnosti, jer svi imamo pravo znati. Dakle, ne može se to držati u zatvorenom krugu.”

Jasna namjera Vlade otpočetka je bila ratifikacija Marakeškog sporazuma, oglušujući se na sve rasprave, uključujući i prosvjede javnosti po pitanju iste. Predsjednica je glavnom tajniku UN-a poslala obavijest kako neće sudjelovati u Marakešu pa je po odluci Vlade ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljao Hrvatsku na konferenciji u Marakešu na kojoj je potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama – tzv. Marakeški sporazum.

Istanbulska konvencija imala je sličan epilog. Ratifikacija je stvorila novi razdor u HDZ-u. Miro Kovač i Davor Ivo Stier glasovali su protiv, suprotno Plenkovićevoj preporuci.Kulminacija je bila razrješenje Kovača i Stiera s dužnosti. Smijenjeni politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier ukazao je zatim na potrebu rješavanja problema klijentelizma i ortačkog kapitalizma.

Plenković i Jandroković ljuti jer je Radeljić potpisao za referendum o pravednijem izbornom sustavu?

“Znamo da je iz njegova područja rada, dakle iz onoga što je on trebao koordinirati, predsjednica ulazila u neke sukobe s Vladom dajući potporu nekim organizacijama koje su se izrazito kritički odnosile prema Vladi. U vrijeme najveće napetosti između Vlade i ovih nevladinih organizacija koje su nastale iz crkvenih okvira, odnosno laičkih skupina, a mislim na milje oko gospođe Željke Markić, dakle u trenutku najveće krize i napetosti oko utvrđivanja nepostojanja uvjeta za neprovođenje referenduma predsjednica je na neki način pokušala arbitrirati i stati na stranu tih organizacija. Tog tipa napetosti je bilo, a ovo što se događa u okviru uvjetno rečeno afere SMS mi koji nemamo nikakvih internih podataka vrlo teško možemo ocjenjivati”, rekao je za tportal politički analitičar Davor Gjenero.

Radeljić je izazvao bijes Plenkovića i Jandrokovića kada je dao svoj potpis za referendum za promjenu izbornog sustava, a zahvaljujući upravo njegovim savjetima Predsjednica je prihvatila pokroviteljstvo nad Bleiburgom, odlikovala Nikolu Štedula i primila na Pantovčaku predstavnike HOZ-a Jazovka i Udruge Macelj. Radeljićeva ideja bilo je i micanje Titove biste iz Ureda predsjednice, objavljeno je u Bujici.