Tko sve podržava Vesnu Pusić za mjesto glavne tajnice UN-a?

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u britanskim je novinama Independent svijetu najavila kandidaturu za mjesto glavne tajnice UN-a. Navela je kako je podržavaju i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i hrvatska Vlada. Njezin HNS jedva podržava nešto više od 1 posto birača, no ona ipak teži tako visokoj poziciji, što je sigurno dokaz njezinih velikih ambicija.

Čiju podršku Pusić očekuje?

Predsjednica Grabar-Kitarović potvrdila je imenovanja svih Pusićkinih kadrova u diplomatskim predstavništvima RH u svijetu. Tako sada oni imaju priliku, na na račun poreznih obveznika, promovirati Vesnu Pusić u svijetu, tj. lobirati za nju.

Pusić smatra da bi, barem među zapadnim državama, mogla dobiti podršku jer Hrvatska u potpunosti prihvaća politiku SAD-a, EU i NATO-a, bez obzira je li riječ o odnosu prema regiji, krizi u Ukrajini ili ratu u Siriji. Ipak, za većinu glasova potrebna je i šira podrška, dakle, i zemalja koje su pod ruskim utjecajem ili su bliske Rusiji. Iako čak ni potpora SAD-a nije potpuno sigurna, kao ni Njemačke, s obzirom da se ministrica vanjskih poslova dosta kompromitirala u slučaju Lex Perković, koji je Hrvatsku skoro koštao sankcija. Njemačka i SAD strateški su partneri Hrvatske.

Podrška Melinde Gates

Vesna Pusić dobila je podršku Melinde Gates, supruge Billa Gatesa, najbogatijeg čovjeka na svijetu, za međunarodne razvojne projekte MVP-a. Melinda Gates partnerica je MVP-u u programu koji se bavi zdravljem djevojčica i žena u afričkim zemljama te edukacijom o planiranju obitelji.

Međunarodna razvojna pomoć, s naglaskom na žene, i jest jedna od okosnica mandata ministrice Vesne Pusić, pa bi joj, uz podršku Melinde Gates, mogla pomoći u utrci za mjesto glavne tajnice UN-a.

Lobiranje počinje – evo kako će izgledati

Pripreme za lobiranje već su počele. Logistički su smještene u Upravi MVEP-a za multilateralu i globalna pitanja. Trenutno ovu upravu vodi Vesna Batistić Kos koja 30. lipnja odlazi na mjesto veleposlanice pri UN-u u Genevi.

Pomoć kod lobiranja Pusić bi mogla dobiti i u Upravi za izvaneuropske poslove MVEP-a (nesvrstane zemlje). Nju vodi njena druga pomoćnica Dubravka Plejić Marković, inače supruga optuženog ali još neprocesuiranog odvjetnika Zorana Markovića u Podravkinoj aferi “Spice”.

Veliki značaj kod lobiranja imati će Mirjana Mladineo i Vesna Vuković. Mirjana Mladineo je bila voditeljica Odjela multilaterale MVEP-a, veleposlanica RH pri UN u New Yorku i Genevi, te savjetnica za vanjsku politiku bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Vesna Vuković je trenutna veleposlanica RH pri UN u Genevi. Obje su već odrađivale sličan posao, poput lobiranja za nestalno članstvo RH u Vijeća sigurnosti UN-a 2007. godine. Ipak, bivši predsjednik Mesić u jednom je intervjuu rekao kako je glavni logističar i organizator tadašnjeg lobiranja u UN-u 2007. bio Budimir Lončar, zatim zamjenik veleposlanice Mladineo pri UN-u Amir Muharemi i sam bivši predsjednik.

Za Vesnu Pusić lobirati bi mogao i Vladimir Drobnjak, hrvatski veleposlanik pri UN-u u New Yorku, Spomenka Cvek, novopostavljena konzulica RH u New Yorku.

Tu je i Ivan Šimonović, trenutno na funkciji pomoćnika za ljudska prava glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona. Njegova supruga Dubravka Šimonović je kao i njen suprug istovremeno bila izabrana u Odbor za uklanjanje svih oblika diskriminacije nad ženama UN-a za razdoblje od 2011. do 2014., a zatim je imenovana od strane Vesna Pusić i bivšeg predsjednika Josipovića uz supotpis premijera Milanovića na mjesto veleposlanice RH pri UN i OSCE-u u Beču. Inače i sin Dubravke i Ivana, Ivan Šimonović je nekoliko godina za redom išao na tradicionalni Obamin doručak u Washington.

Tko su favoriti?

Kao favoritkinja se spominje Irina Bokova, ravnateljica UNESCO-a. Prednost su joj veze s Rusijom, gdje je studirala, no SAD joj zamjera to što je UNESCO priznao Palestinu. Nju je podržala i vlada, tako da je kandidatura sunarodnjakinje Kristaline Georgijeve, europske povjerenice za humanitarnu pomoć, puno slabija.

Rusiji je neprihvatljiva kandidatura iz baltičkih država poput predsjednice Litve Dalije Grybauskait, a državama P3 (Britanija, SAD i Britanija) neprihvatljiv je Srbin Vuk Jeremić zbog stava prema Kosovu i odnosa s Rusijom.

Šanse ima Danilo Türk, koji kao bivši pomoćnik glavnog tajnika nije bez izgleda, te Slovaci Jan Kubiš, predstavnik glavnog tajnika UN-a za Afganistan, i Miroslav Lajčak, ministar vanjskih poslova.

Ako se zaobiđe Europa šansu bi imala Novozelanđanka Helen Clark, koja lobira za tu poziciju otkad je imenovana šeficom UN-ova programa za razvoj, a spominju se čileanska predsjednica Michelle Bachelet ili pak brazilska predsjednica Dilma Rousseff.

Glavni tajnik UN-a bira se na prijedlog Vijeća sigurnosti, pri čemu mora imati većinu glasova tog tijela, a da pritom nijedna od pet stalnih članica – SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – ne smije biti protiv, drugim riječima, spomenute velike sile imaju pravo veta. Zatim izbor ide u Opću skupštinu UN-a, koju čine 193 države i gdje treba dobiti glasove većine zemalja članica UN-a.